Page 31 - STAV broj 192
P. 31
Nerzuk bi da ljevica
potpuno okrene ćurak
bolje rečeno, koji neće podsjećati na osnovi nego i samo postojanje bošnjač- identitetski stereotipi i srpsko-hrvatske
neugodne istine o tome da je jedna ke kulturne posebnosti. Probuđena boš- predrasude da neko iz Sarajeva mora
strana bila agresor, a druga branitelj, njačka samosvijest i politički suverenitet biti “politički musliman”! Nevjerovatno,
da su jedni bili zločinci, a drugi žrtve. za takve je najteži grijeh i ono što se vidi no politička subverzivnost, servilnost
Potpuno istu funkciju ima i Ćurkov kao najgora posljedica rata u Bosni i Her- i povlađivanje srpskohrvatskom šo-
tekst Alija i njegovo naslijeđe, objav- cegovini, jer time Bošnjaci odbacuju svo- vinizmu nije ništa novo za dio ljevice
ljen na portalu Tačno.net, u kojem se ju predviđenu i predodređenu ulogu žive kojoj pripada Ćurak, a koja paratizira
autor pokušava obračunati s onim što mase ispražnjene od bilo kakvog vlastitog isključivo na prostoru koji većinski na-
percipira kao “Alijino naslijeđe”, mi- nacionalnog, političkog i kulturnog sadr- stanjuju Bošnjaci.
sleći prije svega na to kako se Aliju žaja, mase koju je trebalo ispuniti, obliko- Zanimljivo da je, možda ponajviše
Izetbegovića doživljava u bošnjačkoj vati i učiniti osnovom za stvaranje novog uslijed svojevrsnog liderskog vaku-
javnosti. Ćurak negoduje zbog feno- društva. Upravo je ponovno pokretanje uma na ljevici, ovaj radikalniji dio lje-
mena da Izetbegovića najveći broj tog prekinutog procesa ono što Ćurak u vičarske “građanštine” opet promo-
kritičara, čak i onih najostrašćenijih suštini predlaže kada cvrkuće o stvaranju lio svoje regenerirane crvene pipke.
ljevičara koji mu odriču bilo kakvu “bezesencijalnog zajedništva bez odsustva Nedostatak zdravog razuma, osjeća-
političku sposobnost i umješnost, fiksiranih identiteta”. ja za historijski trenutak i zablude o
ipak, ako ništa, smatra “dobrim čo- Kako ove ideje izgledaju u praksi, vidi se i vlastitoj političkoj težini ova ideološka
vjekom”. On smatra da su to greš- iz Ćurkovih smjernica strankama “ljevice” grupica crvenih kauboja i klovnova
ke i slabosti jer onemogućavaju da kojima poručuje da nipošto ne idu u koa- nadoknađuje pozivima za političku
se Izetbegovićevo “naslijeđe” ozna- liciju sa SDA. Simptomatično je da Ćurak radikalizaciju naspram bošnjačkog
či kao krajnje retrogradna, mračna i otvoreno zagovara političku marginalizaciju političkog faktora ili, kako Nerzuk
negativna pojava. Za perimističnog najveće bošnjačke stranke, navodno kao ćurliče, “reduciranjem utjecaja SDA
Ćurka današnja navodno katastro- način da se neutralizira šovinizam srpske i i kvazigrađanskih satelita”.
falna situacija ustvari je “Alijina pobjeda”. hrvatske politike, koje sve što dolazi iz Sa- Kako na terenu izgleda ovaj pokušaj reha-
U suštini, on želi da se preko Izetbegovi- rajeva percipiraju kao muslimansko. Intere- bilitacije maliciozne zablude nekadašnjih
ćevog lika i djela napadne na sve ono što santno je da Ćurak ne vidi ništa kontradik- “bosanskih” komunista iz SKJ (a koja je
se podrazumijeva kao njegovo naslijeđe, torno ili pogrešno u pozivima da se protiv Bošnjake već jednom dovela na rub pro-
tj. da se načini potpuno “prevrednovanje velikosrpskog i velikohrvatskog šovinizma valije i korak od biološkog istrebljenja), da
političkog i kulturnog naslijeđa”, misleći bori političkom diskriminacijom Bošnjaka. se političkom neutralizacijom i kulturološ-
time na poslijeratno bošnjačko nacional- Štaviše, Ćurak preporučuje takvu političku kom diskriminacijom Bošnjaka može odo-
no buđenje i druge vrijednosti nastale kao diskriminaciju kako bi se razbili i neutralizirali brovoljiti, a zatim nekako kooptirati srpska
tekovine odbrane vlastite države i naroda i hrvatska politika, ponajbolje se vidi iz da-
od velikosrpske i velikohrvatske agresije. našnjeg djelovanja Naše stranke, ali i di-
Ćurak bi takve vrijednosti da navodno izla- jela SDP-a. Istovremena krajnja servilnost
že “kritičkom mišljenju” i da ih “dovodi u spram srpske ili hrvatske politike (Nikšićev
pitanje” (a šta je drugo poslijeratna histo- rukoljub Dodiku ili Falatareve sjedeljke u
rija “nezavisnog” novinarstva u BiH nego Mostaru s bivšim isljednikom iz logora za
neprekidna i odlično sponzorirana kam- Bošnjake), dok se ostrašćeno pokušava
panja devalorizacije “Alijinog nasljeđa”, u marginalizirati najveća bošnjačka stranka
kojoj je dugo i sam Ćurak učestvovao), a (pritom pobjednica izbora), nije ništa drugo
što je samo politički korektan novogovor nego provođenje u djelo Ćurkovih maštari-
i akademski žargon za kulturkampf koji bi ja. No, u svakom zlu ima nečeg dobrog, pa
on volio da “nova ljevica” povede protiv je tako gotovo sigurno da je ovakva radi-
bošnjačke nacionalne i kulturne renesan- kalizacija, ovakva agresivna subverzivnost
se. Ćurak je baštinik one opasne i tipično i ovakav otvoreno neprincipijelan juriš na
jugokomunističke zablude da borba protiv bošnjačke i samo bošnjačke nacionalne
srpskog i hrvatskog nacionalizma i sepa- interese, prava i slobode od pojedinih “lje-
ratizma može započeti tek kada se uništi vičarskih” grupa i stranaka zapravo potvrda
prvi i glavni neprijatelj bratstvojedinstvu- njihovog “labuđeg pjeva”, jer oni nemaju ni
juće utopije – bošnjački nacionalizam, a snage ni kapaciteta za ostvarivanje svojih
pod kojim se nerijetko podrazumijeva ne želja. I njih i njihove ideologe u budućnosti
samo bilo kakvo političko organiziranje čeka daljnja marginalizacija i, u konačnosti,
i udruživanje Bošnjaka na nacionalnoj historijsko smetljište.
STAV 8/11/2018 31
