Page 67 - STAV broj 427
P. 67
svjetskog rata mobiliziraju ga partizani oni pokušali obrazovati i svakodnevno
tako da oko pola godine provodi u voj- razgovarati s narodom.
sci, ali ga ubrzo puštaju te 1946. godine IMALI PUNU SIMPATIJU I
uspijeva završiti srednju školu. U sep- POŠTOVANJE SVOG NARODA
tembru 1946. godine odlazi u Zagreb „Ja nisam bio osnivačem Mladih
kako bi studirao, tamo upisuje Poljo- muslimana, a susretao sam se i pozna-
privredno-šumarski fakultet. Započinje vao Hasana Bibera, Halida Kajtaza, Ali-
studij, a u Sarajevu već biva uključen u ju Izetbegovića, Ešrefa Čamparu. Tu je
organizaciju Mladi muslimani. Inače, u bio i čitav niz drugih ljudi s kojima sam
Sarajevu u to vrijeme nije bilo nijednog se sastajao i prijateljski vodio dijalog.
fakulteta tako da ko god se želio viso- Poticali smo jedni druge na obrazova-
ko obrazovati morao je ići u Zagreb ili nje kako bismo mogli pomoći našem
u Beograd. svijetu. Kada smo se vratili iz vojske i
„Te 1944. kada sam prijavio da u Sara- nastavili školovanje, shvatili smo da je
jevu nastavim školovanje, jedan od kolega na vlasti jedan agresivni ateizam koji će
iz razreda mi je predložio da dođem na pokušati da ateizira naš narod. Osjetili
tribinu u Gazi Husrev-begovu džamiju. smo potrebu da nešto učinimo da sa-
Tu su Mladi muslimani organizirali svoje čuvamo narod od agresivne ateizacije.
aktivnosti, ali također i Ilmijje. Tu je bio Sasvim je jasno da takav napor u takvoj
moj prvi kontakt s Mladim muslimani- zemlji nije mogao ići legalno. Jasno je
ma, tu sam i upoznao mnoge članove. U bilo da se moramo organizirati ilegalno
to vrijeme radili smo legalno jer smo bili i već s 1945. na 1946. godinu smo poče-
registrirani kao sekcija El-Hidaje. Rad li“, govorio je.
se sastojao od održavanja tribina i Meh- U ilegali su, prema Čamdžićevim
med ef. Handžić je imao kurseve arap- riječima, preuzeli od komunista sistem
skog pisma i tefsira u Logavinoj džami- tzv. trojki u upravljanju.
ji jednom sedmično. Dijete sam koje je „Jedan je od nas imao dalju vezu,
odrastalo u muslimanskoj patrijarhalnoj dok druga dvojica nisu. Kako se naš
porodici i jasno je da mi je bilo blisko krug širio tako smo postali i samostalna
ono što sam čuo na tim tribinama. To je organizacija, a kasnije i čitav pokret. Mi
bilo vrijeme velikih previranja u svijetu smo u tim trojkama imali i čovjeka koji
i rata nekoliko ideja koje su se borile za se zvao Ismet Serdarević i on je bio veza
globalnu prevlast. To su u prvom redu sa Sarajevom, s centralom. Taj sistem
bili komunizam i fašizam. Mi, muslima- trojki bio je na snazi sve do hapšenja
ni, pitali smo se gdje mi pripadamo. Po 1949. godine. Što se tiče aktivnosti, u
prirodi stvari, uzmemo li u obzir i moju Zagrebu je bilo sve isto kao i u Sarajevu
porodičnu pozadinu, nisam bio sklon ni – obrazovanje, razgovori, prerađivanje
komunizmu ni fašizmu, kao i svi mi, tako ideoloških materijala i jačanje idejne
da je bilo logično da se pridružimo Mla- svijesti o tome gdje pripadamo. Iako
domuslimanskoj organizaciji. Na samim je sve počelo u Sarajevu, moje djelova-
počecima nikakve posebne hijerarhije nije nje u Mladim muslimanima odvijalo se
bilo. Mi smo u Morića hanu imali jednu uglavnom u Zagrebu. Tamo sam stigao
malu prostoriju za okupljanje, to je bila 1946. godine. Mi smo u Zagrebu u ile-
jedna mala knjižnica. Međutim, susretali gali planirali i izdavati jedan časopis,
bismo se i u prostorijama El-Hidaje te u neko skromno izdanje. Imao sam sreću
haremu Gazi Husrev-begove džamije, ali da sam u Zagrebu boravio u stanu s po-
i u privatnim kućama, gdje bismo razgo- sebnim ulazom, tako da je bilo zgodno
varali o problemima nas muslimana na tu da se okupljamo. Apropo finansija, nas eliminirao, što se i potvrdilo te 1949.
ovim prostorima“, sjećanja su Sulejma- mi smo donijeli jednu internu odluku Međutim, kada smo izašli u javnost, a to
na Čamdžića. da deset posto od naših primanja da- se desilo procesima 1949. godine, onda
Kaže da su u to vrijeme, naprimjer, jemo u našu blagajnu. O nama se vrlo se pokazalo da smo imali punu simpatiju
bili izrazito nezadovoljni djelovanjem malo moglo saznati jer smo ipak željeli i poštovanje našeg naroda. Neslaganja
jednog dijela Ilmijje, smatrajući da oni ostati u tajnosti, ipak smo znali kakvog među nama nije bilo jer smo se svi čvr-
nisu dovoljno dinamični, obrazovani da nemilosrdnog protivnika imamo preko sto držali islamskih načela, ona su nam
pokrenu muslimanski svijet, dok su se puta sebe i da je spreman na sve kako bi bila vodilja“, dodao je on.
“Jedan je od nas imao dalju vezu, dok druga dvojica nisu. Kako se naš krug širio tako smo postali i
samostalna organizacija, a kasnije i čitav pokret. Mi smo u tim trojkama imali i čovjeka koji se zvao
Ismet Serdarević i on je bio veza sa Sarajevom, s centralom. Taj sistem trojki bio je na snazi sve do
hapšenja 1949. godine. Što se tiče aktivnosti, u Zagrebu je bilo sve isto kao i u Sarajevu – obrazovanje,
razgovori, prerađivanje ideoloških materijala i jačanje idejne svijesti o tome gdje pripadamo. Iako je
sve počelo u Sarajevu, moje djelovanje u Mladim muslimanima odvijalo se uglavnom u Zagrebu.
STAV 12/5/2023 67