Page 42 - STAV 66 09.06.2016

DRUŠTVO

“Trenutno imamo eksperiment u kaligrafiji, i to modernih autora.
Oni kaligrafiju kombiniraju s nekim izrazima moderne umjetnosti,
s čime je ona nespojiva. Neprimjereno je govoriti o modernoj ili
postmodernoj islamskoj umjetnosti ako ćemo biti vjerodostojni.
Suštinski, islamska umjetnost suprotstavlja se duhu moderniteta,
duhu samovolje i svedopuštenosti”
prenijeli i u arhitekturu. To je nedopusti- takvu moć, zračenje, da oni prosto u taj
vo. Ili se ovome ne možemo suprotstaviti. nered unose stanoviti red.
STAV: Zašto je to tako? STAV: Nedavno je restaurirana Mišći-
ISANOVIĆ: Ne živimo stalno u duhovnom na džamija. Kako vas doimaju one slike
ritmu naše vjere. Prije su džamije gradili Meke i Medine?
izrazito pobožni ljudi. Započinjali su rad ISANOVIĆ: Ono što zatičemo u enterije-
pod abdesetom, a ako su rješavali neku ru Mišćine džamije možda nosi neku vrstu
zagonetku u svom projektiranju, klanjali anahronosti u odnosu na našu tradiciju, ali
su dva rekjata. Vidite, da ne zaboravim, to zidno slikarstvo nije u proturječju s prin-
islamska umjetnost ne oponaša prirodu, cipima islamske umjetnosti. To nisu djela
realitete koje mi zatičemo u ovome svijetu. naturalne naravi. Ti urbani motivi Meke i
Sve što Bog stvara, on stvara lijepim, to je Medine nisu realne zgrade. Ne trebaju nas
Njegov zakon. Zato ima tu vanvremensku voditi naši dojmovi, pa nešto zaključiva-
dimenziju. Da se vratim, duhovni ritam ti, možemo kazati da ovim nije obilježena
naše vjere treba samo prenijeti na ono što tradicija islamske umjetnosti, ali principi
radimo i gradimo. nisu narušeni, što je najvažnije. U historij-
sko-umjetničkom smislu ova džamija ima
STAV: Je li ovo načelo lijepog prisutno u svoj značaj u našemu gradu Sarajevu. Bilo
STAV: Kako ostvariti te potencijale o ko- modernističkoj umjetnosti? bi grehota da se te slike sada sklone. Ova
jima govorite, čovjekovu žudnju, to što ISANOVIĆ: U nekom smislu moderni- porodica Faginovići toliko je značajna u
je Bogom u nama dano, koju vezujete za stička umjetnost poriče ovo načelo ljepo- kulturnom smislu da se njen značaj može
islamsku umjetnost? te. Zato je danas teško govoriti o estetskim porediti s nekim porodicama u italijanskoj
ISANOVIĆ: Te dimenzije islamske um- dimenzijama moderne i postmoderne um- renesansi, kao što je Medici, recimo. Ona
jetnosti nisu vanjske. One nas samo uvo- jetnosti. Zato je nemoguć, recimo, spoj zaslužuje da joj se posveti posebna znan-
de u svijet unutarnjeg, duhovnog. Kada se arabeske i neke postmodernističke slike. stvena pažnja. Do sada nismo imali niti
pitamo šta je islamska umjetnost, odgovor jedan skup koji bi bio posvećen doprinosu
nećemo naći u dimenziji vremenoga, u di- STAV: Da se vratimo restauracijama. ove porodice kulturi našeg glavnog grada
menziji historijskog, već samo u dimenziji ISANOVIĆ: Danas postoji poriv za auten- niti imamo magistarski ili doktorski rad
duhovnoga. Danas imamo taj nesporazum tičnošću, evo vam džamije u Banjoj Luci, to na ovu temu, što je apsurdno.
koji imamo. Zato islamsku umjetnost po- se vidi i na gradnji Aladže u Foči. Nemali
smatramo kao nešto sporedno. Čim je u broj ljudi nastoji da se tim objektima STAV: Nakon tri mjeseca restauracije Mi-
dimenziji duhovnoga, ona je sporedna. vrati izvorni oblik. Problem je i taj što šćine džamije, smijenjen je Enes Halimić,
Hoće se sve materijalizirati. mi restauratorima ne možemo dati jedan istaknuti samostalni likovni umjetnik? On
model, tj. pristup, jer, koliko je meni po- godinama istražuje umjetničku porodicu
STAV: Možemo li u ovom kontekstu raz- znato, nije izgrađen. Mi smo tek na putu Faginović, koja je, kako rekoste, zauze-
govarati o restauraciji džamija, medresa, da to uradimo. la posebno mjesto u bogatoj i raznolikoj
turbeta, mezaristana, hamama itd.? povijesti Sarajeva iz osmanskog perioda
ISANOVIĆ: Biće islamske umjetnosti STAV: Restauriran je Isa-bega Ishakovi- i koja je dala nekoliko generacija izvrsnih
čine te džamije, medrese, tekije, turbeta ća hamam uz Carevu džamiju u Sarajevu, slikara i kaligrafa.
itd. Restauracije moraju uvažiti ono što ali on više nije u onome svome vremenu. ISANOVIĆ: Enes Halimić veoma je kva-
ta umjetnost jeste, njen elementarni nauk. Rekao bih, umjesto hamama, sada ima- litetna i odgovorna osoba. Njegov pristup
Problem je što se ne postavljamo u skla- mo kupatilo. restauracijama zbog toga nije komercijal-
du koji nam postavlja islamska umjetnost. ISANOVIĆ: Turci su na desetke hiljada no motiviran. Pazite, u roku koji je zadan
Zbog toga je sve manje islamske umjetnosti stranica konsultirali staru građu, litera- on to nije mogao uraditi na valjan način,
čak i u arhitekturi džamije ili čak naše kuće turu. Pokušali su doći do onoga što je taj što je sasvim razumljivo. Ali kada je riječ o
iz koje je u potpunosti iščezla. Pogledajte hamam sada izgubio. Pošto nisu imali do- kvaliteti njegovog rada, svi imaju pozitivno
naše mezaristane. Oni odišu našim nezna- voljno elemenata da obnove hamam onako mišljenje. Preduzeća su izvođači radova, a
njem, samovoljom, ignoriranjem propisa kako je izgledao na svom izvoru, onda je oni to posmatraju kao svoj biznis, od ovog
islama. Mi više nemamo mezaristane već urađeno ovo što je urađeno. Pazite, ipak posla žive, ne zanima ih ovo o čemu mi go-
imamo groblja. Sve je manje bijelih niša- se treba vratiti u doba u kojem je jedan vorimo. I tu je problem, između valjanosti i
na koji su posijani u zelenu travu. A ove objekt nastao. Bolje bi bilo da su izgradili biznisa. Mislim da se u sve ovo mnogo više
dvije boje, bijela i zelena, grade nevjerova- hamam iz tog doba, a takvih danas ima- treba uključiti Islamska zajednica. Bilo o
tan osjećaj radosti susreta s Gospodarom. mo u Turskoj, ako već nisu imali izvornu čemu da je riječ, mora se neko konsultira-
U posljednjih dvadeset i pet godina, kada dokumentaciju. Inače u Sarajevu vlada ti. U Kantonu ima više odgovornih ljudi,
je riječ o arhitekturi džamija, prisutan je urbani nered, ali ovi objekti, poput Bego- ali ih niko ne konsultira. Zato i dolazi do
nered koji je u nama samima, pa smo ga ve džamije, Kuršumlije medrese, imaju ovakvih nesporazuma i problema. n

42 9/6/2016 STAV