Page 44 - STAV 66 09.06.2016

STAJALIŠTA

UOČI PETKA
Duga noć taklida

ŠTA ČITATI

ZA RAMAZAN

Piše: Neko voli ekonomski ibadet: oroči veliku sumu, pa godišnji
Samedin KADIĆ
dobitak ili, kako se to već u halal-kontekstu zove, podijeli sirotinji.
Dobar na dunjaluku, dobar na ahiretu. Ima ljudi koji organiziraju
humanitarne aktivnosti, dijele pakete, kupuju krave povratnicima,
uče djecu itd. Ali za one koji nisu od tog posla, preostaje im
čitanje kao jedna od mnogih solipsističkih varijanti “ibadeta”

amazan je mjesec ibadeta. Dodu- nam u tome ne pomaže jer je u njemu U to vrijeme, u mračnom srednjem vije-
še, nije jasno na šta se tačno “čitava burna epopeja islama potpuno ku, na evropskom tlu formira se negativna
misli pod ovom izraubovanom obezličena”. Sve ono što je Muhammedu slika islama osjenčena teološkim nijan-
Rparolom, svako gleda na ibadet privatno važno, kao što su smrti najmi- sama. Od srednjeg vijeka do francuskih
drugačije, već prema vlastitim ukusima, lijih, Kur’an ne spominje. Drugim rije- prosvjetitelja i orijentalista, Poslanik je
talentima i svjetonazorima. Neko prefe- čima, Muhammed, a.s., samo je predmet primjer senzualnosti, nasilja i nemorala,
rira namaz, povazadan i posvunoć. Neko interpelacija koje mu život pretvaraju u a islam religija koja “ne ubraja nevinost u
učenje Kur’ana. Neko zikr. Neko voli grozničavi diskontinuitet. Ibn Nebi tvr- javne vrline”. Jait detektira kontinuitet u
ekonomski ibadet: oroči veliku sumu, di da poslanstvo nije subjektivna nego evropskoj ili, tačnije, zapadnoj percepciji
pa godišnji dobitak ili, kako se to već u objektivna pojava ̶ poput magnetizma. islama: srednjovjekovna jezgra predstava
halal-kontekstu zove, podijeli sirotinji. Metal uvučen u magnetno polje više o islamu, iskovana kroz dugu dijalektiku
Dobar na dunjaluku, dobar na ahiretu. nema slobodu. Jeste li ikad razmišljali mržnje, i danas je pretrajala u podsvije-
Ima ljudi od akcije koji organiziraju kako u suri ‘Alek učestvuje i Muham- sti prosječnog Evropljanina. Čeka prvu
humanitarne aktivnosti, dijele pakete, medovo Ja, koje će “ubuduće zauvijek krizu kako bi izronila iz tamnih dubina
kupuju krave povratnicima, uče djecu ostati nijemo”? podsvijesti.
itd. Kad pomislimo, čime sve čovjek ne
može steći dobro djelo! Ali za one koji 2. Hisam Jait, Evropa i islam. Iako je 3. Roger Gaurody, Živi islam. Ostavi-
nisu od tog posla, preostaje im čitanje kao objavljeno 1978. godine, ovo djelo kao mo li po strani sve kontroverze vezane
jedna od mnogih solipsističkih varijanti da je pisano za naše turbulentno islamo- za Rogera Garaudija, njegovo djelo Živi
“ibadeta”. Ramazan je mjesec velikih po- fobično doba. Za Jaita, 1300. godina bila islam definitivno vrijedi pročitati. Garody
duhvata i stoga se treba pohrvati s ozbilj- je trenutak u kojem je islamska civiliza- govori o islamu jezikom koji razumije-
nim knjigama, a ne, suprotno ramazan- cija zadobila prednost nad ostalim kon- mo. Evo kako objašnjava imanske šarte.
skom viteškom duhu, tražiti lahka štiva kurentima. Zauzevši centralnu poziciju, Šehadet. Nije slučajno da je prvi stup
da nam brže prođe vrijeme. Jedan moj jedina je mogla komunicirati sa svakim islama javno očitovanje: islam je čin slobo-
drug svakog ramazana čita Braću Kara- od svojih partnera ̶ za razliku od Evro- de, a ne nešto što dobivamo u nasljedstvo.
mazove: “Ako je ramazan mjesec vjere”, pe, kojoj je islam bio osnovni sagovornik. Islam, također, nije nikakva nacionalna
veli, “hajde malo da se vjerom ozbiljno Islam je bio prva svjetska civilizacija koja odrednica. Zapravo, nema ništa suprotnije
pozabavimo.” Mi za ovaj ramazan pre- je mogla dovoditi sve civilizacije u me- duhu islamskog učenja od nacionalizma
poručujemo sljedeće naslove. đuodnos. Srednjovjekovna Evropa zna koji pripadnost svojoj naciji stavlja kao
ono što joj je islam propustio kroz svoje najvažniji kriterij.
1. Malik ibn Nebi, Kur’anski fenomen. membrane. Otud tolika opsesija. S druge Namaz. Ima religija u kojima nema
Osvrćući se na Barthesovu tezu kako “stil strane, klasični islam nije obraćao pažnju nikakvog božanstva ili Boga, ali nema
otkriva biološku ličnost” jer je pisanje na Evropu jer se sam osjećao centrom svi- religije bez obreda. U islamu je najvaž-
“opći izbor nekog etosa”, Ibn Nebi hvata jeta. U stalnom strahu od tog velikog isla- niji obred namaz. Na svakom rekatu mi
se u koštac s Poslanikovom, a.s., biogra- ma, potpuno odsječena od ostatka svijeta, ponavljamo prvu kur’ansku suru Fatihu,
fijom želeći otkriti da li se u njoj krije Evropa se ujedinjuje. Islam stvara i obli- koja je u biti dova kojom molimo da nam
objašnjenje za nastanak Kur’ana. Kur’an kuje Evropu, vjekovima je natkriljujući. dragi Bog rasvijetli životne puteve. Osim

44 9/6/2016 STAV