Page 45 - STAV 66 09.06.2016

toga, mi namazom jasno govorimo kako 5. Oliver Roy, Sekularizam u suočavanju 6. Muhammed Asad, Poruka Kur’ana.
nismo dovoljni sami sebi već nam je po- s islamom. Prema mišljenju ovog islamo- Ovaj Asadov prijevod Kur’ana na engle-
treban Neko veći, neko transcendentan. loga, multikulturalizam i asimilacija dvi- ski prevođen je na mnoge svjetske jezi-
Nema ništa suprotnije duhu vremena čija je su osnovne strategije ili obrasca kojim ke. Njegovo je razumijevanje Kur’ana
je osnovna karakteristika promoviranje zapadna društva upravljaju svojim musli- duboko, njegovo tumačenje hrabro,
ljudske samodovoljnosti. Od najbanalni- manskim manjinama. Multikulturalizam, stručno, puno ljubavi i poniznosti. Ima
je reklame do astronomskih ekspedicija koji je specifičan za anglosaksonska i sje- li ijedan rođeni musliman koji se neće
uvijek negdje kao geslo stoji: “Ti možeš vernoevropska područja, posmatra islam postidjeti pred svježinom i čistoćom
sve.” Dovoljan si sam sebi. Ti si mjera. kao religiju ukorijenjenu u kulturi koja ovog konvertita?!
Ti si kralj. Šta će ti neko da te usmjera- se prenosi tradicijom. Nema zapreka da
va? Samodovoljnost je, kaže Garaudy, jedna osoba bude dobar građanin i dobar 7. Fernand Braudel, Civilizacije kroz
nešto suprotno transcendenciji. musliman. Asimilacija implicira brisanje povijest. Normirajući gramatiku svjet-
Post. Poznato je da i druge religije ba- singularne kulture (koja se ograničava na skih civilizacija, ovaj historičar slavne
štine post. Postoji predaja da je Sidarta privatni prostor) zarad zadobivanja nove Škole Anala konstatira kako su civiliza-
Gautama postio tako dugo i uporno da je koju određuje država. Ova su dva modela cije prostori, društva, ekonomije i, napo-
na koncu mogao dotaći kičmu pritisnuvši oštro suprotstavljena. Za Francuze multi- kon, kolektivni mentaliteti. Rijetko ćete
stomak. Vjera je, prije svega, samodisci- kulturalizam razbija osjećaj nacionalnog gdje, kao na ovih tridesetak Braudelovih
plina. S druge strane, živimo u nemilo- jedinstva dok multikulturalisti u asimi- stranica, pronaći poetičniji sukus islam-
srdnom konzumerizmu u kojem su ku- laciji francuskog tipa vide autoritarni ske civilizacije. “Nepregledna islamska
povina i potrošnja mjera ljudske sreće. centralizam. Prema Royu, oba su modela pozornica pokazuje, uglavnom, izrazitu
Zekat. Na 82 mjesta u Kur’anu spo- u krizi. Asimilacija proizvodi rasizam i postojanost”, piše Braudel, zaključujući
minje se zekat striktno uz namaz, čime frustracije, a multikulturalizam je optu- kako je “svjetska sudbina islama odlu-
nam Kur’an poručuje kako nema vjero- žen za getoizaciju i ohrabrivanje separa- čena na Sredozemlju”, koje je nekada u
vanja bez društvene odgovornosti. Nije tizma. Razloge za ovu krizu Roy vidi u potpunosti bilo pod muslimanskom kon-
islam da se povučemo u džamiju i da nas pogrešnoj pretpostavci na kojoj počivaju trolom. Ali “more pripada onome tko nji-
ništa drugo ne interesira. Nema islama oba modela o nužnoj povezanosti religije i me plovi, a danas više praktički i nema
bez brige za druge, bez društvene osjet- kulture. Savremeno se religijsko buđenje muslimanske mornarice”. Kao društvo,
ljivosti, bez političke svijesti. događa neovisno o bilo kakvom kultur- kao ekonomija, islam je posrednik, islam
Hadž. Sve religije poznaju fenomen nom temelju. Religijski fundamentalizam je kapitalizam prije kapitalizma. Brau-
hodočašća koji u suštini simbolizira pu- ne da ne treba već često odbacuje kulturu. del citira jednog srednjovjekovnog mu-
tovanje ka vlastitoj tajni. Nije slučajno da Islam je dovoljno univerzalan, dovoljno slimanskog trgovca: “Hoću da perzijski
su naši ljudi išli na hadž tek u starosti. apstraktan da bude iznad svake kulture. šafran donesem Kini gdje sam čuo da je
Kur’an uvijek iznova preporučuje mu- Ovdje su globalizacija i fundamentalizam jako na cijeni, a zatim kineski porculan
slimanima da putuju i klize kroz razne sinhronizirani: tradicionalni kulturni u grčku, grčki brokat u Indiju, indijski
kontekste kako ne bi ostali provincijal- identitet može i treba nestati. Klasični čelik u Alep, alepsko staklo u Jemen, a
ci učahureni u metalnu atmosferu svoje sociolozi religije tvrdili su, međutim, da jemenske prugaste tkanine u Perziju...”
sredine. Napokon, Gaurody poziva mu- religija može postojati samo u okvirima
slimane da se vrate na izvore idžtihada. kulture. Postavlja se pitanje budućnosti 8. Ziauddin Serdar, O islamu, nauci
“Povratak izvorima nije povratak ritualu, religije kod postimigranata, čiji kulturni i budućnosti. Serdar je našoj javnosti po-
nego povratak životu.” Ima li išta gluplje identitet, ako i nije potpuno ugašen, je- znat još od prije rata kao filozof nauke,
od muslimanske apologije kako “islam nije ste prilično izblijedio. Kako i kroz koju kao jedan od sljedbenika i kritičara Tho-
ništa ispustio”, pri čemu velike mislioce kulturu ove generacije (ovo vrijedi i za masa Kuhna i njegovih ratova znanosti.
određenih vremena pretvaraju u idole, a konvertite) mogu iskazivati svoju religi- Hrabar, provokativan mislilac koji ne
diskurse u bezvremene tekstove. “Sva te- ju? Zato im je fundamentalizam, kao za- mlati u prazno, koji se ne bavi istroše-
ologija”, kaže Garaudy, “nije ništa drugo htjev za čistom religijom, toliko prima- nim, mrtvim pitanjima.
nego poezija: da bi nas podsjetila na Boga mljiv. Prošle je godine Roy dao intervju
i Njegovo prisustvo u svim stvarima, ona povodom krize u Francuskoj. Ovu Royo- 9. Mohammad Hashim Kamali, Uvod
nije dokaz nego prizivanje.” vu rečenicu zaista vrijedi zapamtiti: “Ono u šerijatsko pravo. Sasvim je neobično da
što se trenutno događa nije radikalizacija jedan muslimanski pravnik potkresava
4. Fazlur Rahman, Glavne teme Kur’ana. islama nego islamizacija radikalizacije.” krila šerijatskom uzletu, pri čemu mi-
U dugoj noći muslimanskog taklida rijet- slimo na fenomen redukcije brojnih i
ki su takvi proplamsaji kao što je Fazlur bogatih aspekata islama na samo jedan.
Rahmanov. Jedan od izvanrednih autora Jedan moj drug svakog Na tvrdnje kako je Šerijat srž islama,
koji je izgovorio tu jednostavnu, a opet ramazana čita “Braću Kamali lakonski replicira: “Vjerujem
tešku i opasnu rečenicu: “Hajde da vidi- Karamazove”: “Ako je da je to pretjerano.” Zapravo, “upitno je
mo šta u Kur’anu zaista stoji.” Primijetio da li je islam religija baš toliko zasnova-
je kako su povijesne interpretacije kidna- ramazan mjesec vjere”, veli, na na pravu, kako se često shvata”. Ak-
pirale Objavu i čitaocu je onemogućen “hajde malo da se vjerom siom kako je Šerijat Božiji zakon, ovdje
neposredan susret s Tekstom. Uvijek je se redefinira u zakon koji svoj izvor ima
negdje umetnut neki posrednik koji do- ozbiljno pozabavimo.” u Božijem tekstu. Drugim riječima, Šeri-
lazi iz neke predrasude. Zato ovaj autor Mi za ovaj ramazan jat je rezultat susreta čitaoca s tekstom, i
stavlja u zagradu povijesne komentare i preporučujemo nešto kao takav ne može biti apsolutan. Riječ
interpretacije tumačeći Kur’an isključi- šerijat javlja se samo jednom u Kur’anu i
vo samim Kur’anom. Otkrića do kojih drugačiju literaturu upotrijebljena je kao kontrast riječi heva,
dolazi fascinantna su. što znači strast, prohtjev. n

STAV 9/6/2016 45