Page 74 - STAV broj 423
P. 74
KULTURA
bojkotovati predstave i ne znajući da je
pokretač i osnivač pozorišta dao pozori-
štu takvo ime namjerno, da lakše dobije
dozvolu i da s druge strane, pod firmom
koja nije obojena nacionalnim bojama
može lakše djelovati i zalaziti u narod.“
Poznati i bogati veleposjednik iz Tešnja
Ademaga Mešić pisao je svom pozna-
niku, hrvatskom književniku Ivanu A.
Miličeviću: „Ovdje je kod nas prvo Bo-
sanskohercegovačko pozorište, društvo
Crnogorčevića iz Tuzle, ali ga Srbi slabo
posjećuju, jer on je umjereni vlah, a oni
to ne begenišu.“ Iz toga je vidljivo u ko-
likoj se mjeri kultura i pozorište koristilo
Grand hotel u političke svrhe, odnosno na planu na-
cionalnog djelovanja.
Ondašnja štampa je sa simpatijama
propratila osnivanje Prvog pozorišta u
Bosni i Hercegovini. Tako Bosanska vila,
istina, tek u junu mjesecu donosi sljede-
ću kolumnu. „Mihajlo Ž. Crnogorčević,
rodom iz Donje Tuzle, sastavio je pozo-
rišno društvo, koje je pod imenom Prvo
bosanskohercegovačko pozorište putovalo
po varošima i kasabama naše mile otadž-
bine. No kako je sada srpska svijest probu-
đena svuda (podvukao autor), upravitelj
je nailazio na otpor zbog natpisa. Kada je
vidio da ne more dalje, došao je u Saraje-
vo, gdje se posavjetovao sa više uglednih
Srba, te promijenio natpis i od vlade dobio
dopuštenje, da mu se društvo zove Prvo
srpsko pozorište u Bosni i Hercegovini.
G. Upravitelj u najvećem oduševljenju
otišao je odavde u Doboj, gdje će držati
nekoliko predstava. Otalen će u Visoko,
jednu za vojsku, a drugu za djecu.“ Nakon pa onda u Krajinu. Srpskome svijetu bez
dva mjeseca, poslije osnivanja, pozorište razlike vjere (podvukao autor) preporu-
je krenulo na turneju. Gostovalo je u Gra- čujemo ovo srpsko domaće pozorište.“
čanici, Gradačcu, Doboju, Maglaju i Teš- Osam mjeseci kasnije prvo je bosan-
nju. To je bio prvi dio turneje. Repertoar skohercegovačko pozorište prestalo s ra-
je bio dobar, a publika zadovoljna. Me- dom. Nakon toga je pozorišna djelatnost
đutim, bilo je i nezadovoljnih, zato što u bila povjerena uglavnom nacionalnim
nazivu nije naglašena srpska nacionalna kulturnim društvima. Kasnije je u Tuzli,
dimenzija teatra. u međuratnom periodu, od 14. novembra
„Srpski dio publike, kome je uglavnom 1920. do 10. januara 1921. godine, radilo
pozorište i bilo namijenjeno, revoltiran sarajevsko Narodno pozorište, a predsta-
imenom pozorišta koje nije nosilo srpsko ve su davane u velikoj sali Hotela „Bri-
nacionalno obilježje, počeo je sistematski stol“. Novoosnovano pozorište prikazalo
je u Tuzli 33 premijere. Prvu predstavu
sarajevsko Narodno pozorište prikazalo
Prva ideja da se u ovim krajevima osnuje pozorište potekla je je 27. novembra 1920. godine, u „ugod-
od Ibrahima Derviš-paše, guvernera Bosne, koji je predložio noj pozorišnoj dvorani“ Hotela „Bristol“,
koju je vlasnik Pero Stokanović besplatno
Lazaru Popoviću, upravniku jednog putujućeg pozorišta, ustupio pozorištu.
Također je u Tuzli, krajem 1931. go-
da u Sarajevu organizuje stalni teatar 1874. godine i tom su dine, počelo s radom amatersko pozori-
prilikom vođeni i razgovori o gradnji pozorišne zgrade. Na šte koje nije pripadalo ni jednom kultur-
kraju je čak predloženo i ime pozorišta: Otomansko bosansko no-umjetničkom društvu ni organizaciji.
Pokretač amaterskog pozorišta bio je pro-
pozorišno društvo. Međutim, Ibrahim Derviš-paša se fesor Žika Popović, a pokrovitelj Rudolf
predomislio i Vilajetska uprava šturo je obavijestila Popovića Brajner. Ova grupa je radila predstave u
Sokolskom domu, scenograf je bio Veno
da ne može da udovolji njegovim zahtjevima. Rihter, a dramaturg bio Meša Selimović. n
74 14/4/2023 STAV
