Page 18 - STAV broj 240

POLITIKA

odgovornost da u svom djelokrugu štiti i inkriminiranim predmetima itd. Ako Niko koga štiti i brani država
brani i svoje privatne, i društvene, i držav- se ishrana ljudi smatra elementarnom u okviru njenog suvereniteta
ne, materijalne i nematerijalne vrijednosti mjerom sigurnosti za opstanak, jer bez
koje su identificirane da ih štiti i brani dr- hrane nije moguće održati život, onda, i teritorijalnog integriteta nije
žava u svojoj odgovornosti i nadležnosti. šire gledano, vrste faune koje se koriste oslobođen odgovornosti da
za ishranu ljudi sredstvo su elementarne u svojoj ličnoj, porodičnoj,
U FAUNI SU REGULATORI sigurnosti čovjeka i društva.
“SIGURNOSTI” INSTINKTI Dok su živa bića faune srasla s priro- radnoj, službenoj i ukupnoj
Srasle u prirodu, razne vrste živih dom, ljudi i ljudska društva adaptirana životnoj sredini, u okvirima
bića koje pripadaju fauni, svaka na svoj su na prirodu koju, srazmjerno naučnim svojih fizičkih i obrazovnih
način, pojedinačno i grupno poduzimaju dostignućima, prilagođavaju svojim po-
mjere za svoju sigurnost, odnosno podu- trebama. Dok su živa bića faune srasla u sposobnosti, odnosno u svom
zimaju mjere za zaštitu od opasnosti. Da- prirodu, ljudi i ljudska društva srasla su u djelokrugu, poduzima mjere
kle, razne vrste živih bića koja pripadaju čovječanstvo kao društvo u najširem smi- samozaštite, odnosno mjere
fauni imaju svoj “sistem sigurnosti”, ali slu i okviru. Dakle, ljudi i ljudska društva
dominantno i isključivo na instinktiv- adaptirana su na prirodu, a srasla u čovje- interne zaštite
noj osnovi. Vrste živih bića u fauni in- čanstvo kao društvo u najširem smislu i
stinktivno se udružuju u obliku čopora, okviru. Svaki čovjek i svako društvo ima osnovu predrasuda, mitova i iskrivljenih
krda, stada, rojeva... One se instinktivno potrebe za sistemom sigurnosti, spontano predstava o muslimanima. Da su razmiš-
identificiraju u svojoj istosti, odnosno u oblikovanim ili uređenim po ustavnim i ljali i da svoje postupke nisu predali pre-
svojoj različitosti od drugih. Neke razli- drugim pravnim aktima – konvencijama, drasudama, vjerovatno je da ne bi ubijali,
čite vrste živih bića u fauni međusobno zakonima, ugovorima, deklaracijama... bar ne u onoj mjeri u kojoj to jesu činili.
su “kooperativne” i “solidarne”, dok su Dakle, ksenofobija shvaćena kao mržnja
neke međusobno u neprekidnom “ratu”. UVJETNA USPOREDBA INSTINKATA U koju pripadnici jednog društva ispoljavaju
Instinktivni postupci u fauni, poseb- FAUNI I DRUŠTVENIH PREDRASUDA prema pripadnicima drugog društva, odno-
no oni koji se tiču zaštite od ugrožavanja, Naravno, ne bukvalno, ali neke zako- sno prema drugom društvu u cjelini, veliki
ostavljaju utisak kao da i ta živa bića ima- nomjernosti instinktivnog ispoljavanja je problem sigurnosti i čovječanstva kao
ju moć rasuđivanja o tome šta je za njih različitih “interesa” raznih vrsta u fauni globalnog društva i posebnih društava u
opasno, a šta ne. Borba za hranu u fauni odvijaju se u okviru čovječanstva kao druš- okviru čovječanstva. Umnogome, uspješ-
je elementarna mjera za sigurnost opstan- tva u najširem smislu i okviru. Nažalost, nost zalaganja za sigurnost čovječanstva i
ka. Potrebu sigurnosti za opstanak razne predrasude s karakterom mržnje kojih ima uspješnost zalaganja za sigurnost raznih
vrste u fauni ispoljavaju putem pribavlja- u nekim posebnim društvima prema dru- društava koja pripadaju čovječanstvu kao
nja hrane, što podrazumijeva agresivnost gim posebnim društvima treba bar uvjet- globalnom društvu ovisna je od uspješno-
prema slabijim vrstama. Dok je za neke no usporediti s instinktima živih bića u sti u prevazilaženju ksenofobije, odnosno
vrste u fauni agresivnost sigurnosna mje- fauni radi obaveza koje ima čovječanstvo ovisna je od uspješnosti zaštite od društava
ra borbe za egzistenciju, istovremeno, ta je u pogledu svoje sigurnosti. Kao što god koja “pate od bolesti” ksenofobije.
agresivnost za neku drugu životinjsku vr- članovi neke vrste u fauni, instinktivno, Osposobiti posebna društva, države i
stu izvor ugrožavanja. Tako ugrožene vrste uopće ne razmišljajući (zato što nemaju političke organizacije da doprinose svojoj
instinktivno poduzimaju mjere zaštite od čime razmišljati) ispoljavaju agresivnost sigurnosti, sigurnosti svojih susjeda i si-
agresivnosti koju prema njima ispoljavaju prema članovima druge vrste u fauni, isto gurnosti cijelog čovječanstva kao global-
druge vrste, najčešće bježanjem, borbom tako i članovi nekog društva, opsjednuti nog društva znači zalagati se za mentalno
ili instinktivnim izbjegavanjem prostora predrasudama mržnje prema članovima zdravlje u kome je zdrav razum glavna
na kome se nalaze vrste koje ih ugrožavaju. nekog drugog društva, ne razmišljajući osnova za postupke, a mentalno zdravlje
Neke vrste u fauni direktna su opa- kako bi trebali (iako imaju čime razmiš- znači da sva društva koja čine čovječan-
snost za ljude, što znači da sigurnosni ljati), ispoljavaju agresivnost prema njima. stvo trebaju u svojim sredinama da se
sistem društva i države mora biti ospo- U gotovo svim ratovima koji su vođe- bore protiv predrasuda i mržnje prema
sobljen da preduprijedi opasnost od pri- ni kroz historiju, na osnovama predrasu- drugim društvima i njihovim pripadni-
sustva i agresivnosti nekih vrsta u fauni. da jednog u odnosu na drugo društvo (dr- cima. Borbu protiv predrasuda i mržnje
S druge strane, neke vrste u fauni ljudi žavu, političku organizaciju...), manje ili cijelo čovječanstvo kao globalno društvo
mogu upotrijebiti s ciljem da unaprije- više dominirala je spremnost na ubijanje trebalo bi identificirati i afirmirati da je
de sigurnost društva. Upotreba životi- bez razmišljanja. Naprimjer, pripadnici najvažnija mjera u korist mira, sigurnosti
nja u sistemu sigurnosti vrlo je prisut- srbijanskog društva u periodu od 1992. i stabilnosti u svim posebnim društvima
na: stražari, traganje za kriminalcima i do 1995. godine ubijali su Bošnjake na i u čovječanstvu kao globalnom društvu.

Dok su živa bića faune srasla u prirodu, ljudi i ljudska VANJSKI I UNUTARNJI
društva srasla su u čovječanstvo kao društvo u najširem PARAMETRI STANJA SIGURNOSTI
DRUŠTVA I DRŽAVE
smislu i okviru. Dakle, ljudi i ljudska društva adaptirana su Na sigurnost države i društva utječu
na prirodu, a srasla u čovječanstvo kao društvo u najširem unutarnji i vanjski faktori. Ako su ideo-
smislu i okviru. Svaki čovjek i svako društvo ima potrebe loške, političke, ekonomske, vojne i druge
razlike između unutarnjih i vanjskih fak-
za sistemom sigurnosti, spontano oblikovanim ili uređenim tora višeg stupnja međusobnog toleriranja,
po ustavnim i drugim pravnim aktima – konvencijama, onda su manji rizici vanjskog ugrožavanja
zakonima, ugovorima, deklaracijama odnosnog društva i države. Ako su ideološke
i političke razlike po tim istim pitanjima

18 10/10/2019 STAV