Page 50 - STAV broj 240
P. 50

DRUŠTVO



            Neki od njih žive u Sarajevu, neki u
          Mostaru, a pojedini se mogu naći i u Du-
          brovniku. Kažu da su genetski vezani za
          cijeli ovaj kraj Hercegovine, te da Kote-
          ze dišu i dušom osjećaju, ali i da izuzetno
          pate i žale što nekadašnja ljepotica Herce-
          govine, džamija jedinstvenog izgleda, čija
          arhitektura ne podsjeća ni na jednu drugu
          odavde do Stambola, danas tužno izgle-
          da i svakim se danom dodatno urušava.
          IZGRAĐENA U 17. STOLJEĆU
            I zaista je tako. Do džamije se od visoke
          trave, guste šikare, neprohodnih žbunova
          i korova, te ostalog rastinja kojem se ni
          imena ne zna, skoro i ne može doći. Usred
          mesdžida nikla je povisoka smokva, a mi-
          ris nane, ćubre i drugog ljekovitog bilja
          budi čudna osjećanja i nostalgiju za ne-
          kim neproživljenim životima i vremeni-
          ma. Za to je vjerovatno kriv i kameni mi-  zbog prenaglašene ljepote cijelog ovog   1942. godine, kada je opet ostala bez kro-
          hrab koji se ne može ne primijetiti čim se   lokaliteta danas ostavljenog u nemilosti   va. Iste godine srušena je i zgrada mekte-
          uđe u prostor za klanjanje. Grandiozan i   vremena, nemara i zaborava.  ba, u kojoj se nalazio imamski stan. Otad
          gord, odolijevao je stoljećima, pa poru-  Prema usmenom predanju, džamiju   džamija više nije u funkciji.
          čuje da su u njemu ratove i borbe vodile   je u drugoj polovini 17. stoljeća sagradio   Komisija za očuvanje nacionalnih
          stotine imama (mihrab – ar. mjesto gdje   Mujo Kotezlija, koji je po dolasku osman-  spomenika donijela je u oktobru 2003.
          se vodi borba, rat), te da je, uprkos današ-  ske vlasti u Hercegovinu dijelio Popovo   godine odluku kojom se graditeljska
          njem izgledu, iz svake izašao ipak kao po-  polje kao erazi-miriju, pa je od skuplje-  cjelina – Džamija u Kotezima – progla-
          bjednik. Ali, ono što nisu uspjeli vrijeme   nog poreza uz džamiju sagradio i mekteb,   šava nacionalnim spomenikom Bosne i
          i ljudi možda će učiniti puzavica koja je   dvije čatrnje, tri kule, nekoliko čardaka.   Hercegovine.
          preplavila zidove ove hercegovačke kra-  Iza džamije, blizu mihrapskog zida, na-
          sotice, pa džamija više ne ostavlja dojam   lazi se mezar ograđen kamenim pločama,   ZAKAZANA AKCIJA ČIŠĆENJA
          molitvenog prostora, već neke evropske   s nišanom ne većim od pola aršina i bez   Nedavno je pokrenuta inicijativa da
          srednjovjekovne skrivene citadele.   natpisa, u kojem je, prema predaji, uko-  se 13. oktobra 2019. godine cijeli ovaj
            A lahko bi se neupućeno oko nekog   pan upravo Mujo Kotezlija.     kompleks očisti kako bi se u nekom do-
          zapadnog turiste dalo prevariti, te bi zaista   Za vrijeme ustanka u Hercegovini   glednom vremenu, možda, pristupilo i
          mogao pomisliti da je riječ o nekakvom   (1875–1878) džamija je bila znatno ošte-  restauraciji, prvo džamije, zatim i osta-
          dvorcu engleskog ili francuskog porije-  ćena, a bio joj je srušen i krov. Na jednoj   lih popratnih objekata. Inicijatorica ovog
          kla, upravo i zbog visoke i široke kame-  fotografiji, koja datira iz perioda prije   projekta, koja je željela ostati anonimna,
          ne munare, sasvim odvojene od džamije,   Drugog svjetskog rata, vidi se da je bila   mašinski je inženjer po struci, a živi na
          netipičnog primjera arhitekture za naše   popravljena i pokrivena.   relaciji Sarajevo – Trebinje.
          prostore. Stepenice koje su nekadašnje   Ovim krajem putovao je 1939. godine   “Kad god prolazim tom pustahijom,
          muezzine vodile sve do vrha nanizane su   reisul-ulema Fehim ef. Spaho, pa je uvra-  ne mogu da ne primijetim to selo. Jed-
          jednim dijelom oko munare, a ne iznutra.   tio i u Koteze i tu predvodio namaz, te se   nom sam otišla i vidjela da je džamija u
          Nesvakidašnji je to prizor, utom tužniji   zaključuje da se u džamiji klanjalo sve do   ruševnom stanju, da je mnogo zapuštena





























         50  10/10/2019 STAV
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55