Page 78 - STAV broj 240

KULTURA

Autobiografski fragmenti (15)
ZAGREB MOJE

MLADOSTI, BELI

ZAGREB GRAD

Piše:
Ibrahim KAJAN U Hrvatskoj je 1972. godine izašla i izuzetno važna, prva antologija
bošnjačke književnosti, Biserje Alije Isakovića. Brzo je postalo
potpuno razvidno zašto ta i takva knjiga nije izašla u Sarajevu.
Njezin autor Alija Isaković dobro je (pred)osjećao što “kreator
muslimanske nacije” podrazumijeva pod “davanjem nacije”.
“Kreator” je mislio samo na ime, ali ne i na sadržaj. Biserje je,
doputovavši iz Hrvatske u Sarajevo, postalo bomba
“ Zagreb moje mladosti” bio je je priredio i predgovor joj napisao knji- književnost”) i u pristup kojim je uvr-

štavao autore. Isaković se, koliko mi je
“beli Zagreb” u svakom pogle-
ževnik Nasko Frndić. Isti priređivač kod
poznato, sklonio iz Sarajeva u zavičajno
du, širok i otvoren svakoj ra-
istog izdavača objavio je i sljedeće, 1972.
godine vrijednu i obimnu knjigu Narodni
zlici i svakoj vrijednosti. Tih
selo u okolici Stoca. Očekivao je hapšenje.
godina mogao sam i doslovno okusiti ra-
Ali, tada se javio glas razuma u političaru
humor i mudrost Muslimana. “Stvarnost”
zliku dvaju “marksističkih pogleda” koji
Zavolio sam Hrvatsku zbog toga. Volio
su poput ribarskih mreža nabačeni na naše
vod Kuran-i Kerima prevoditelja Pandže
i Čauševića (u zbirnom tiražu nekoliko
sam i to vrijeme u kojoj je svaka vrijed-
kolektivne živote: bosanski sam zapamtio je objavila, ranije sam spomenuo, i prije- kojeg Bosna pamti – Branku Mikuliću.
kao teški, “produženi boljševički aktivi- uzastopnih izdanja koji je brojao više nost isticana, ma odakle potjecala.
zam”, a hrvatski kao neku blagu inačicu, desetina hiljada primjeraka). Najposlije,
sličnu onoj za kojom je težio upropašteni u Hrvatskoj je 1972. godine izašla i izu- KULTURNE RUBRIKE – PROSTOR
Dubček, znamenitu pod krilaticom o “ko- zetno važna, prva antologija bošnjačke MOG “NOVINARSTVA”
munizmu s ljudskim licem”. Pravo čudo književnosti, Biserje Alije Isakovića. Brzo Povremena saradnja s ponekim tek-
bilo mi je saznanje da ovdje neko može je postalo potpuno razvidno zašto ta i ta- stom u ponekom zagrebačkom listu u
biti izabran za direktora a da nije uopće kva knjiga nije izašla u Sarajevu. Njezin godini 1972. postala je česta – kao da se
član komunističke organizacije! Takav je autor Alija Isaković dobro je (pred)osje- ostvarivao moj rani dječački san: biti “ne-
bio moj punac, koji je s hiljadama Boš- ćao što “kreator muslimanske nacije” što kao novinar”! A od dječakovih sno-
njaka pred pritiskom iselio iz Sandžaka. podrazumijeva pod “davanjem nacije”. va, kad shvatiš da se počinju ostvarivati,
“Kreator” je mislio samo na ime, ali ne i i nema ništa ljepše.
ZAŠTO “BISERJE” ALIJA ISAKOVIĆ na sadržaj. Biserje je, doputovavši iz Hr- U Vjesniku je izašao moj prvi esej na
NIJE OBJAVIO U SARAJEVU vatske u Sarajevo, postalo bomba! Isako- polovici onog “velikog formata” tadašnjih
Rezultati popisa stanovništva u Hrvat- vić je to mogao naslutiti i krajem 1970. dnevnih novina o najnovijoj generaciji bo-
skoj godine 1971. pokazali su da se 18.457 godine, na simpoziju o dvojbi termina sanskohercegovačkih pjesnika kojoj sam i
osoba izjasnilo Muslimanima u rubrici “bosanskohercegovačka književnost” sam pripadao (Nekoliko riječi o novim pje-
nacionalnost. To je govorilo o osjećaju (nasuprot terminu “književnost u Bosni snicima u BiH). Vjesniku sam uvijek slao
slobode da se u tom broju deklarira zna- i Hercegovini”), kad je nekoliko sarajev- priloge poštom, ali taj put, jer sam se na-
čajan broj ljudi koji su se do tada najvje- skih poznatih književnika “na nož” doče- šao blizu Vjesnikova nebodera, tekst sam
rovatnije izjašnjavali Hrvatima. Bilo je i kalo prvi put javno izgovorenu sintagmu odnio u uredništvo i potražio urednika.
drugih znakova simpatije “dolazećoj na- “muslimanska književnost” u uvodnom Tražeći ga, u susret mi je, između novi-
ciji”, prije svega u prostoru kulture, preci- referatu Midhata Begića. narskih stolova, prilazila vitka djevojka u
znije – u izdavačkim poduhvatima neko- Brutalni napad na Biserje i na Aliju uzanom, lijepom kostimu. “Poznajem ovu
liko kapitalnih naslova izuzetno važnih za Isakovića objavljen je u bosanskom iz- djevojku”, pomislio sam. Kad se približi-
Bošnjake, primjerice: Muslimanske junačke danju Komunista iz pera glavnog uredni- la, znao sam ko je. Znala je i ona ko sam
pjesme (velikog formata, na 652 stranice) ka. Bespoštedne osude bile se uperene u ja. Jelena Lovrić, mlada pjesnikinja iz Tu-
u izdanju zagrebačke “Stvarnosti”, koju identifikaciju (sintagmu “muslimanska zle, iz grupe okupljenih oko mog dragog

78 10/10/2019 STAV