Page 81 - STAV broj 240

Nije slučajnost da je Škaljić spomenuo raz-
govor u svom opisu, jer su riječi centralne u
ašikovanju: uključujući riječi u razgovoru,
upoznavanju, udvaranju, laskanju, poeziji
i sevdalinkama. U bošnjačkoj srednjoj i
višoj srednjoj gradskoj kulturi djevojka je
bila spremna za ašikovanje kada bi navrši-
la četrnaest ili petnaest godina. Momak bi
trebao da ima šesnaest ili osamnaest godina.
(...) Ašikovanje bi se odvijalo prema strogo
utvrđenim pravilima. Obično se događalo
u suton ili poslije zalaska sunca, da bi se
osigurala privatnost za momka i djevojku.
Najčešće se odigravalo petkom ili tokom
praznika. (...) Ašikovanje je, na neki na-
čin, bilo slično poimanju ljubavi u sred-
njovjekovnoj Francuskoj. Čovjek je imao
idealnu ženu, koju nikada nije dodirnuo,
a kojoj se divio i koju je volio iz daljine. U
Bosni i Hercegovini postojala je posebna
Prof. dr. Masha Belyavski-Frank diplomirala je na Koledžu Middlebury ruski jezik, odbranila uglađenost ovog tipa ljubavnog susretanja.
je magisterij na Ruskoj ljetnoj školi Middlebury iz oblasti ruskog jezika i književnosti, te je Budući da u muslimanskoj tradiciji momak
doktorirala na Univerzitetu u Chicagu iz područja južnoslavenske lingvistike. Doktorsko ne može jasno vidjeti žensko lice ili dota-
istraživanje, podržano Fulbrightovom stipendijom, objavila je na Univerzitetu u Saraje- knuti djevojku prije braka, u sevdalinkama
vu. Pored dvojezične antologije sevdalinke, objavila je i dvojezičnu antologiju bošnjačkih nalazimo poseban naglasak na djevojač-
usmenih balada Grapevine and Rose: Muslim Oral Ballads from Bosnia-Herzegovina kim rukama i licu. Momak bi je upitao da
(Slavica: Bloomington, Indiana, USA, 2015), Bosanske kratke priče (Winter Fog/Spring mu pokaže svoje lice dok bi tek maštao o
Blossoms: Savremene bosanske kratke priče, Sarajevo, Connectum: Sarajevo, 2017), njenim očima, obrazima, usnama, dodiru
kao i prijevod romana Dževada Karahasana Noćno vijeće na engleski jezik (Night Coun- njezinih ruku i mirisu njezine kose”, po-
cil, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine: Sarajevo, 2017). Trenutno radi jašnjava Belyavski-Frank.
na dvojezičnoj antologiji obrednih pjesama. Promotori knjige bili su dr. Nirha Efen-
dić, kustos za usmenu poeziju Etnološkog
poznate kao novokomponirane. “Jer, želje- stihovima Mujo kuje konja po mjesecu, Ko odjeljenja Zemaljskog muzeja BiH, dr. Sa-
la sam da ponudim čitaocu osjećaj korijena ti kupi, Fato, belenzuke, Ašikovah tri godine njin Kodrić, redovni profesor s Odsjeka za
bosanske tradicije i narodne književnosti dana, Otvori mi Džamli-pendžer, Snijeg pade književnosti naroda Bosne i Hercegovine
18, 19. i ranog 20. stoljeća. S tim specifič- na behar, na voće, Puhni mi puhni, hladane, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sa-
nim simbolizmom i rafiniranim jezikom u Bajram ide… Predloženi repertoar uklju- rajevu, i književnik Hadžem Hajdarević,
izboru za ovu antologiju htjela sam da imam čuje najljepše stihove s različitom tema- a dupke punu salu počastila je izvedbom
širi opseg, uključujući najprije najpoznatije tikom, tako da čitalac može dobiti osjećaj dviju sevdalinki jedna od najboljih inter-
narodne pjesme, poput onih koje započinju različitih stilova i tonova u ovim ljubavnim pretatorica ovih pjesama Hanka Paldum.
pjesmama. Uključila sam, također, i neke Nirha Efendić, koja je radila s profe-
rijetke sevdalinke koje sam pronašla u bo- soricom Belyavski-Frank na ovoj knjizi,
sanskim časopisima Gajret i Novi Behar iz kazala je kako naša usmena književnost
ranog 20. stoljeća, potom one koje se nala- pripada dijelu svjetskih dostignuća uma
ze u neobjavljenim rukopisima biblioteke i svjetske baštine i da na to trebamo biti
Zemaljskog muzeja, Bošnjačkog instituta u ponosni. “Ona služi dalje za proučavanje
Sarajevu i Instituta za etnologiju i folklori- drugih aspekata naše kulture, a, evo, pro-
stiku u Zagrebu.” fesorica Belyavski-Frank kao naša savreme-
nica nastoji promovirati tu našu kulturu u
AŠIKOVANJE I SEVDALINKA svijetu i zbog toga joj treba dati podršku.
Autorica navodi i kako je za ispravno Naravno da sam s oduševljenjem prihvatila
razumijevanje sevdalinke potrebno najprije poziv da radim na ovoj zbirci, odnosno na
razumjeti kulturni okvir u kojem ona nasta- uređenju ovakve jedne antologije. Masha
je. Naglašava da su to gradske pjesme koje Belyavski-Frank u svoju antologiju uvrsti-
odražavaju srednju i posebno višu klasu te la je i pjesme koje su nastale po uzoru na
njihov način života, počevši od koncepta sevdalinku. Ona je naznačila izvore koji su
mahale. Autorica se u uvodnoj studiji ba- mogli sadržavati i one naglašene autorske
vila i pojmom ašikovanja, koji je neodvojiv potpise, pri čemu je ukazala na činjenicu
dio sevdalinke. da postoji potreba da se donesu također i
“Suštinska komponenta kulturne poza- imena njihovih autora. Koristeći srazmjer-
dine sevdalinke je ašikovanje, koje dolazi od no širok raspon izvora, od neimenovanih
arapske riječi ašik (voljeti). Ašikovanje je, rukopisnih zbirki iz Franjevačkog samo-
prema Škaljiću, definirano sljedećim rije- stana u Fojnici, kao i onih iz Bošnjačkog
čima: ‘voditi ljubavni razgovor’; ‘udvaranje instituta u Sarajevu, preko nekoliko časo-
između momka i djevojke’ (Škaljić: 103). pisa Gajret i Novi Behar, sve do savremenih

STAV 10/10/2019 81