Page 70 - STAV broj 227
P. 70

DRUŠTVO



          omogućilo da dobije čin kapetana i dođe   obzirom na to da su ga najčešće nalazili
          na čelo jedne vojne jedinice.     kod poginulih i ranjenih osmanskih voj-
            Kao vojnika zatiče ga i Prvi svjetski   nika u Galipoljskoj bici.
          rat. Arif-efendija neumorno ratuje i sa svo-  Po završetku Prvog svjetskog rata, Arif
          jim drugovima doživljava brojne poraze i   ef. Begić nastanio se u Istanbulu. Kako je
          pobjede. Poznato je da je zasigurno rato-  cijeli život bio ili učenik ili ratnik, nije bio
          vao u Iraku, jer je brojnim prijateljima i   ženjen i nije imao potomstvo. Kao ista-
          poznanicima pričao o iskustvima iz rata   knuti veteran, a uz to i veoma pismen i
          s Britancima u Mezopotamiji. Pričao je   školovan, dobio je posao upravitelja jedne
          kako ga je tokom jedne bitke napao “stra-  škole u Istanbulu. Na ovoj dužnosti ostao
          šan zmaj koji je izišao odnekud iz dima”.   je sve do 1922. godine, kada ponovo po-
          Dok je prepričavao ovaj događaj, Arif ef.   činju njegove nevolje. Pošto je bio roja-
          nije znao da se neprijatelj u Prvom svjet-  lista, odan sultanu i naklonjen uspostavi
          skom ratu uveliko služio bojnim otrovima   šerijata, Arif-efendija uhapšen je i bačen
          koji izazivaju razne halucinacije.   u tamnicu. Nije mu puno koristilo to što
            Sin Arif-efendije Sejad Begić posje-  je bio turski gazija. Ipak, zahvaljujući
          dovao je fotografiju svog oca za koju je   svojim ratnim drugovima, koji su pod
          tvrdio da je nastala nakon što je Arif ef.   raznim okolnostima bili uključeni u novi
          pušten iz ruskog zarobljeništva, što govori   politički pokret predvođen Kemal-pa-
          da je ovaj hrabri Krajišnik učestvovao na   šom Atatürkom i imali određen utjecaj,
          Kavkaskom frontu, gdje se borio pro-  Arif ef. uspijeva da se izbavi iz tamnice i
          tiv Rusa. Kako je među savremenicima   jedno vrijeme sklanja se u Indiju i Paki-
          Arif-efendije bilo malo onih koji bi se za-  stan, a potom u julu 1922. godine dolazi
          interesirali da zapišu njegov životni put,   u rodni Bužim.
          tako danas oskudijevamo s ovim značaj-
          nim podacima. Jedno je sigurno, a to je   PONOVO U SVOJOJ BOSNI      čije je sjeme donio iz Turske. Do tada je
          da je Arif-efendija prošao najteža ratišta   Po povratku u Bosnu, Arif ef. se za-  paradajz kao kultura bio skoro potpuno
          u kojima se borila vojska Osmanskog car-  poslio kao službenik Vakufsko-mearifske   nepoznat u ovom dijelu Bosne i Herce-
          stva. Pretpostavlja se da je učestvovao i u   uprave Bosanska Krupa i u toj “službi”   govine. Arif ef. bio je čovjek koji je svoje
          borbama na Galipolju. To pokazuje rat-  ostaje do 1929. godine. Za vrijeme služ-  veliko znanje koristio kako bi pomogao
          nička medalja “Harb medalyasi”, kojom   bovanja u Bosanskoj Krupi upoznao je   ljudima oko sebe. Za vrijeme školovanja
          je odlikovan za iskazanu hrabrost i veli-  svoju suprugu Džihu Džigumović, s ko-  u Turskoj, između ostalog, upoznao je
          ke ratne zasluge. Nosili su je samo najza-  jom je stekao djecu. Nakon što je prestao   medicinu i zakone liječenja. Dok je živio
          služniji vojnici i oficiri i oni koji su pre-  s radom u Vakufsko-mearifskoj upravi,   na očevom imanju u Bužimu, postao je
          brodili mnoge bitke i ratišta. Dobitnike   Arif ef. se vraća na Stari Grad i preživlja-  nadaleko čuven kao narodni ljekar koji
          ovakvih priznanja u to vrijeme često su   va tako što obrađuje zemlju, zamjenjuje   je uspješno liječio mnoge bolesti.
          oslovljavali s “Gazi”. Ovaj orden, koji je   imame po potrebi i uči djecu u mektebi-  U Bužimu i šire tada nije bilo bolni-
          bio turski ekvivalent za njemački “Gvoz-  ma povremeno. Poznato je da je, baveći   ce, a najbliži ljekar nalazio se par deseti-
          deni krst”, od britanskih vojnika često   se zemljoradnjom, s ostalim usjevima i   na kilometara. Za vrijeme Drugog svjet-
          je nazivan i “Galipoljskom zvijezdom” s   kulturama, prvi počeo uzgajati paradajz,   skog rata liječio je oboljele od tifusa, da































                                                                                Abid Duraković



         70  11/7/2019 STAV
   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75