Page 59 - STAV broj 344
P. 59

nakon toga započinje drugo putovanje u   Kubanska revolucija isijavala je mržnju
          inozemstvo. Do tada je, prema riječima   prema homoseksualcima, revoluciona-
          njegovog prijatelja Carlosa Ferrera, već   ri su gajili stereotip idealnog muškarca,
          bio zaslužio nadimak Svinja zato što je   onaj kakav su propagirali Castro i Gueva-
          prao odjeću samo jednom sedmično. S   ra. Korijeni tog stereotipa sežu duboko u
          druge strane, budući revolucionar već   kubansku prošlost jer je još književnik i
          je tada pokazivao da je patio od latentne   političar José Martí, jedna od najznačaj-
          “hiperseksualnosti”.              nijih osoba u historiji te zemlje, u svom
            Dok je bio na Ekvadoru, zainteresirao   radu Naša Amerika označio “homoseksu-
          se za revoluciju koju je predvodio pukov-  alca feminiziranim bićem nesposobnim za
          nik Jacobo Arbenz u Gvatemali i počeo   izgradnju nacije i definirao ga kao besko-
          se marksistički obrazovati. Godine 1954.   ristan detritus modernog materijalizma”.
          stigao je u Gvatemalu, šest mjeseci pri-  Martí, branitelj heteroseksualnosti
          je državnog udara. Pokušao se zaposliti   kao sredstva za povećanje nataliteta, bio
          kao liječnik, ali mu je zahtjev za posao   je jedan od ideologa na kojem se teme-
          odbijen.  Tamo je upoznao Hildu Gadea,   ljila politika revolucionara koji su 1959.
          Peruanku koja će mu kasnije postati su-  stigli u Havanu pod utjecajem tadašnjeg
          pruga i majka njegove prve kćeri. Che   mačizma, staljinizma i kineskog komu-
          putuje u Meksiko, gdje upoznaje Fidela   nizma. Castrovi sljedbenici usredotočili
          Castra i pridružuje se njegovom pokretu.   su sve svoje napore na to da društvo vidi
          Zajedno vode takozvanu Kubansku revo-  “bradate ratnike” kao muškarce koji će
          luciju 1959, kojom je okončana diktatura   iznijeti revoluciju. Che je smatrao ho-
          Fulgencija Batiste.               moseksualnost suprotnom svom idealu
            Novi je režim Guevari dodijelio ku-  “novog čovjeka” koji bi trebao biti “ener-
          bansko državljanstvo i postavio ga na ne-  gičan, galantan, vrijedan, domoljuban,
          koliko visokih dužnosti. Međutim, on želi   nesebičan, heteroseksualan, monogaman
          u borbu. Počinju nesuglasice s Fidelom   i strog radnik”. Zbog toga je homoseksu-
          Castrom, Guevara daje ostavku na sve duž-  alce i lezbejke smatrao “seksualnim izo-
          nosti, odriče se kubanskog državljanstva   pačenicima” i “bolesnima” koji su mora-
          i odlazi u Kongo. U aprilu 1967, nakon   li ustupiti mjesto spomenutom “novom
          što ga je CIA ostavila da umre u Africi,   čovjeku, politički zdravom i proizvodu
          uspijeva se dokopati Amerike i odlazi u   komunističke Kube”.
          Boliviju, gdje pokušava izazvati revoluciju.  Režim predvođen Fidelom Castrom
            Osmog oktobra jedan ga seljak otkriva   organizirao je početkom šezdesetih godi-
          u džungli i obavještava policiju. Zaroblja-  na prošlog stoljeća čitav sistem represije
          va ga bolivijska vojska, koja ga zadržava   protiv homoseksualaca, državi nije tre-
          u školi u gradu La Higuera. CIA šalje   balo dugo da označi homoseksualce ne-
          agente da potvrde da je on u pitanju i da   gativcima i potencijalnim neprijateljima.
          ga pokušaju održati u životu. Međutim,   Nedugo po preuzimanju vlasti počela su i
          sutradan je vojska izdala naredbu da ga   prva hapšenja koja su izvodili dobrovoljci
          pogube. Devetog oktobra izrešetan je s   iz Odbora za odbranu revolucije (CDR),
          osam metaka kako bi vojska mogla sa-  civilne organizacije koja je patrolirala
          općiti da je poginuo u borbi.     kvartovima gradova i hapsila sve one čije
                                            su stavove smatrali antirevolucionarnim.
          LOGORI I STRIJELJANJA             Ubrzo nakon toga zatvorenike su počeli
            Priča o Che Guevari i Kubanskoj re-  internirati u radne logore.
          voluciji jedan je od onih romantiziranih   Prvi radni logor na Kubi formirao
          mitova kojima svjedočimo već duže od   je upravo Che Guevara, na poluoto-
          pola stoljeća. Kreirana je slika heroja koji   ku Guanahacabibes. Bio je to zatvor u
          su ustali protiv diktature i ušli u historiju   koji su zatvoreni funkcioneri i članovi
          kao borci dobra protiv zla. Ernesto Gueva-  Komunističke partije koji se nisu pri-
          ra postao je jedan od najpoznatijih likova   državali normi, što je bio prvi korak
          20. stoljeća, skoro da ne postoji niko ko   prema logorima za prisilni rad. U tim
          nema majicu s odštampanim njegovim li-  su logorima zatvarani homoseksualci,
          kom ili kakav drugi suvenir. U stvarnosti,   katolici i pristalice afrokubanskih reli-
          Guevara je ponajmanje bio svetac i dobar.   gija. Od nacista je usvojen moto “Rad
          Uglavnom je bio hladnokrvni ubica bez   oslobađa”, koji je izmijenjen u “Rad će
          imalo grižnje savjesti.           ih učiniti ljudima”, pa su zatočeni ra-
            Guevara je mrzio homoseksualce, sma-  dili bez prestanka kako bi tako prestali
          trajući ih potpunom suprotnošću svojim   biti homoseksualci. Godine 1971. Ca-
          idealima savršenog čovjeka. Gerilci koje   strova vlada utvrdila je da je homosek-
          je predvodio žigosali su ih kao “seksual-  sualnost patološko odstupanje i zabra-
          ne izopačenike” i uz pomoć još jednog   nila homoseksualcima da predstavljaju
          ozloglašenog homofoba Fidela Castra pro-  državu van zemlje, a onda je usvojen i
          gonili su ih i internirali u radne logore.   Zakon homoseksualne ostentacije, koji


                                                                                                    STAV 8/10/2021 59
   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64