Page 61 - STAV broj 344
P. 61

Che je naredio izvršenje oko sto osam-  pismo pročita tek nakon njegove smrti.
          deset smrtnih kazni. Revolucionarni su-  Pročitavši pismo, Fidel Castro je zatvo-
          dovi djelovali su bez prestanka unutar   rio vrata mogućem Guevarinom povrat-
          tvrđave. Naredbe su dolazile od samog   ku na Kubu. Guevara je postao smetnja
          Fidela Castra.                    zbog njegovih stalnih napada na Sovjet-
                                            ski Savez. Prema riječima onih koji su u
          CASTROVA IZDAJA                   tom trenutku bili s njim u Kongu, Gue-
            Odnos između Fidela i Che Gueva-  vara je poludio kada je čuo da je Castro
          re započeo je pedesetih, kada su se upo-  pročitao pismo. To je bila izdaja koja je
          znali posredstvom Raúla Castra. Od tog   kulminirala konačnim raskolom između
          trenutka sklopili su prijateljstvo koje će   njih dvojice.
          kulminirati revolucijom započetom 1956.   Nakon što je poražen u Kongu, Gueva-
          godine. Castro je tada kazao o koman-  ra se tajno, “neslužbeno” vratio na Kubu.
          dantu: “Che je bio jedan od onih prema   U zemlju je ušao inkognito. Odatle je ot-
          kojima su svi odmah osjetili naklonost   putovao u Boliviju, gdje je planirao vodi-
          zbog svoje jednostavnosti, karaktera, svo-  ti gerilu s kojom je htio srušiti tamošnju
          je prirodnosti, duha prijateljstva, njegove   vlast. Stigao je petog novembra 1966. go-
          osobnosti, njegove originalnosti.”  dine, obećano mu je da će mu redovno
            Njihovo je prijateljstvo, međutim, za-  stizati pomoć od Fidela. Međutim, Ca-
          vršilo 1965. godine. Komandant Guevara   stro je zaboravio na njega i pustio ga da
          je optužio SSSR tokom govora održanog   umre. Zapravo, izraz koji je Guevara od
          na Afroazijskoj konferenciji u Alžiru. U   tada svakog dana čuo bio je “Nema kon-
          svom obraćanju kazao je za Sovjete da su   takata iz Manile”. Manila je bila kodni
          “saučesnici u imperijalnoj eksploataciji”   naziv za Kubu.           dokrajči zatvorenika. Stvar je obavljena
          kroz “nemoralne” prakse. Za Fidela, koji   Bez pomoći, Guevara i njegovi lju-  nedugo poslije. Fidel je mogao spriječiti
          je očajnički tražio finansijsku potporu od   di gladovali su i lutali besmisleno kroz   strijeljanje komandanta, ali je više volio
          Rusa, to je bio težak udarac. Castro je od-  džunglu. Utvrđeno je da je Castrova vla-  da umre. Na taj je način eliminirao po-
          mah Guevaru marginalizirao, maknuo ga   da naredila agentima koji su podržavali   litičkog neprijatelja i dobio mučenika.
          iz procesa donošenja svih političkih od-  gerilce u Boliviji da se “sklone s pozorni-  Lik ikone i mučenika danas je, pola
          luka, što je Guevaru natjeralo da napusti   ce”. Castro je jednostavno izdao i napu-  stoljeća nakon njegove smrti, gotovo pa
          Kubu. Upravo je iz tog razloga Guevara   stio Guevaru u Boliviji. Ono što je radio   izblijedio. Ponajviše na Kubi. Čovjek
          odveo svoju gerilu u Kongo.       bilo je suprotno Castrovim interesima,   kojeg smo vidjeli na tolikim fotografija-
            Još do dana kada su njegovi ljudi zaro-  postao je kamen u cipeli. U isto vrijeme   ma, ovjekovječen fotoaparatom Alberta
          bili Guevaru general Gary Prado Salmón   Sjedinjene Američke Države poslale su   Korde, pod beretkom i praznog pogleda,
          tvrdi da je gerilca izdao Castro, koji ga je   nekoliko pripadnika “Zelenih beretki” u   nije dobro prošao pred sudom historije,
          i poslao u Boliviju, iako je Guevara pla-  Latinsku Ameriku kako bi obučile gru-  bez obzira na njegov lik na majicama, za-
          nirao podići revoluciju u rodnoj Argen-  pu bolivijskih vojnika. Bio je to zametak   stavama ili pepeljarama. Ljudi su jedno-
          tini. “Che je poslan da umre ovdje. To je   budućih rendžera.        stavno saznali istinu, saznali su kakav je
          stvarnost”, pričao je Prado, kazavši kako   Upravo su oni u nedjelju 8. oktobra   zaista bio. Materijalna pohlepa njegovih
          se Castro riješio Guevare njegovim sla-  opkolili gerilce na komandu generala   nasljednika, beskrupulozna upotreba nje-
          njem u Boliviju da se bori za unaprijed   Garyja Prada Salmona. Nakon nekoliko   govog imena od strane njegovih drugova
          izgubljen slučaj. Međutim, kaže kako   sati borbe, Guevara je zarobljen kada je   i bezgranična konzumacija proizvoda s
          kubanski diktator to nije učinio “toliko   pokušao pobjeći s jednim od svojih pra-  njegovim likom u konačnici su ostavile
          zato što je to želio, već zato što vodstvo   tilaca. Njegove riječi kada je ulovljen   gorak ukus u ustima.
          kubanske Komunističke partije više nije   ostale su zapisane u historiji. “Ne pucaj.   Che je postao samo dobar posao, a
          toleriralo Guevarin karakter i njegov im-  Ja sam Che Guevara. Vrijedim više živ   ironija je u tome da bi Guevara danas
          pulsivan način djelovanja”.       nego mrtav.”                       većinu onih koji nose majice s njegovim
            Bivši Guevarin suborac Dariel Alarcón   “U vrijeme zarobljavanja bio je pora-  likom progonio i zatvarao zbog pirsinga,
          Ramírez također je u različitim intervjui-  žen čovjek koji je vidio kraj svojih sno-  pušenja marihuane ili seksualne sklono-
          ma optuživao Castra za izdaju. “Do smrti   va. Bio sam demoraliziran. Dao sam mu   sti. Che je bio i ostao “stroj za selektiv-
          je došlo zbog spletke za koju su odgovorni   vodu, kahvu, cigarete... Vidio je da smo   no i hladno ubijanje”, što je i kazao u
          Fidel Castro i Sovjetski Savez”, kazao je   se prema njemu ponašali dobro, s pošto-  svojoj posljednjoj javno objavljenoj po-
          objašnjavajući kako je SSSR smatrao re-  vanjem, jer nije bilo potrebe da mu bilo   ruci 1967. godine. Zato što je danas su-
          volucionara opasnim po njihove interese,   šta činimo ili da ga pitamo. Zatim se   protnost pacifistima, ekolozima, onima
          pa je kubanskom vođi postavio ultima-  počeo mijenjati, kad je vidio dobar tre-  koji se zalažu za ljudska prava i slobode,
          tum. Castro nije oklijevao te se odrekao   tman, kad je vidio da je miran, zasigur-  onima koji ne misle da se svijet mijenja
          Guevare i umjesto njega se odlučio za   no je počeo osjećati neku nadu jer je već   puškom, Guevara je postao dalek i ružan
          pomoć koju su mu nudili Sovjeti.   počeo govoriti malo smirenije”, ispričat   rođak iz prošlosti.
            Bio je treći oktobar 1965. kada je Fi-  će kasnije general novinarima.  Nestaju njegove slike s trgova i ulica
          del Castro pročitao, pred hiljadama lju-  Prado je objasnio Cheu da će mu se   južnoameričkih gradova, a u njegovom
          di, emotivno pismo u kojem se njegov   suditi, ali to se nikada nije dogodilo. Pre-  rodnom argentinskom Rosariju uklonje-
          prijatelj Ernesto Che Guevara oprostio   dat je Félixu Ismaelu Rodríguezu, agentu   ni su svi spomenici i druge memorabilije
          od Kube i najavio da ide podizati revo-  CIA-e koji je mjesecima radio na njego-  nakon što je više od 20 hiljada ljudi pot-
          lucije u drugim zemljama. Bio je to ga-  vom hapšenju. Devetog oktobra agent je   pisalo peticiju da se to učini. Da se uklo-
          dan čin, jer je Guevara insistirao da se   primio poruku u kojoj mu je naređeno da   ni to “ubojito naslijeđe komunizma”. n


                                                                                                    STAV 8/10/2021 61
   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66