Page 53 - STAV broj 198
P. 53
sredina i njihovih velikana, sve izgleda škole. Zbog nepostojanja školskog objekta, pohađalo 18% djevojčica, u centralnoj bu-
manje bitnijim nego što jeste, ali imaju određeno vrijeme radio je u privatnoj kući, žimskoj školi ni godinu dana kasnije među
li se na umu tadašnje socijalne, ekonom- zatim prostorijama stare općinske zgrade, 128 učenika nije bilo niti jedne djevojči-
ske, kulturne i vjerske prilike u rubnim kao i vakufske zgrade. Pored višegodiš- ce. Sve je to bila logična posljedica druš-
dijelovima Krajine, a posebno u Bužimu, njeg rada na opismenjavanju i odgajanju tvenih prilika koje su u Bužimu vladale
njegov su rad i rezultati u zajednici od mnogih generacija učenika u bužimskom kroz cijelo austrougarsko razdoblje, a u
nemjerljivog značaja. kraju, učitelj Kudić odigrao je značajnu kojem je Bužim ostao zakinut za osniva-
ulogu u izgradnji prvog školskog objek- nje i izgradnju škole. Veliki otpor poje-
Mustafa Kudić (sin Mujin) rođen je ta u Bužimu, koji je završen neposredno dinih prvaka osnivanju državne škole u
1894. godine u velikokladuškom naselju pred Drugi svjetski rat. Nakon preselje- Bužimu bio je tek dobar alibi za tadašnju
Kudići. Najznačajniji je učitelj bužim- nja u Bihać, sve do penzije radio je kao vlast, koja se nije pretjerano ni trudila da
skog kraja u periodu između svjetskih učitelj u Prvoj narodnoj osnovnoj školi. slijedom velikih ovlasti, uz dobru ili lošu
ratova. Nakon završene osnovne škole u Umro je 1968. godine u Bihaću. volju mještana, ipak osnuje školu. Tako će
Pećigradu i Cazinu, školovanje je nastavio Bužim sve do 1920. godine ostati bez škole,
u Gazi Husrev-begovoj medresi te Učitelj- BITKA ZA OSNIVANJE ŠKOLE a za razliku od mnogih okolnih općina i
skoj školi (Darul-muallimin) u Sarajevu, naselja, njegovo stanovništvo decenijama
koju je završio 1919. godine. Iste godine Dolaskom u Bužim 1925. godine Ku- biti zakinuto za profiliranjem generacija
oženio se Nurom, s kojom je imao petero dić je zatekao vrlo tešku situaciju u ko- školovanih učenika koji bi u velikoj mjeri
djece, sinove Sulejmana, Esada i Envera, joj ni jedno žensko dijete nije pohađalo utjecali na promjenu svijesti među širo-
te kćerke Safiju i Sadetu. Naredne godine školu. Primjera radi, dok je u Dobrom kim narodnim masama o pitanju važnosti
postavljen je za muallima u mektebi-ibti- Selu, naselju s većinskim pravoslavnim prihvatanja modernizacijskih tekovina
daiji u velikokladuškom naselju Todorovo. stanovništvom, školske 1925/26. nastavu
Od 1921. godine pa sve do penzioniranja
radio je u procesu obrazovanja. Prvo zapo- Kćerka Mustafe Kudića Sadeta Ibrahimpašić, koja živi u Bihaću,
slenje imao je u narodnoj osnovnoj školi u kaže da je njen otac bio veliki borac za ženska prava u Krajini:
Velikoj Kladuši (1921–1922). Naredne tri “Prije Drugog svjetskog rata u mnogim mjestima u Krajini ženskoj
godine provodi u školi u Pećigradu (op- djeci se branilo da idu u školu. On je vodio ‘rat’ s mještanima,
ćina Cazin). U Bužimu je radio nepunih posebno dok je radio u Bužimu, samo da bi što više djevojčica
petnaest godina, od 1925. pa sve do 1939. upisalo i pohađalo školu. Bilo je slučajeva da su mu neki roditelji
godine, nakon čega je prešao na službu znali dolaziti i sa sjekirom u školu. Ali on se nije dao uplašiti”
u Bihać. Najveći dio službe u Bužimu,
pored obavljanja uobičajenih učiteljskih
poslova, obnašao je i funkciju upravnika
S ostalim dobrotvorima “Gajreta” u Bužimu
1930. godine (sjedi četvrti zdesna)
STAV 20/12/2018 53
