Page 54 - STAV broj 198
P. 54
DRUŠTVO
novog doba. U takvim društvenim i men- S porodicom u Bužimu Rijetki živući i nedavno umrli Bu-
talnim prilikama pojava učitelja Kudića 1937. godine žimljani, koji su prva znanja stekli pred
kao prosvjetnog i kulturnog radnika bila učiteljem Kudićem, zapamtili su ga kao
je od iznimne važnosti za Bužim. Tako će da su mu neki roditelji znali dolaziti i sa dobrog učitelja i pedagoga, te izrazito po-
on sam, kao i lokalni imami, trgovci, te sjekirom u školu. Ali on se nije dao upla- božnog čovjeka. Ibrahim Sijamhodžić
ugledni i viđeniji ljudi biti među prvima šiti. Kako je uživao veliki autoritet u za- (1928–2015) bio je jedan od učenika Mu-
koji su svoju žensku djecu dali upisati u jednici, u dobroj mjeri je uspijevao u svo- stafe Kudića. Ibrahim je za života često
osnovnu školu. Na tragu njihovih primje- jim zamislima. Uvijek je govorio: ‘Važno s poštovanjem spominjao svog učitelja.
ra i agitacije u narodu, iz godine u godi- mi je da ženska djeca idu u školu, a muš- Tako je jedne prilike kazao: “Kao da ga
nu sve više djevojčica počelo je upisivati ka imaju leđa.’ Spletom sudbine, prese- sada gledam kako u onom fesu, odijelu i
i završavati osnovnu školu. lio je iz Bužima u Bihać. Kako je u ranoj kravati ulazi u učionicu. Sjećam se da je
mladosti umro najstariji brat Sulejman, često, dok smo se mi igrali ispred škole ili
Kćerka Mustafe Kudića Sadeta Ibra- majka je toliko tugovala za njim, tako da dok bismo radili neki zadatak, on odlazio
himpašić, koja živi u Bihaću, kaže da je je na njenu molbu otac Mustafa odlučio u gradsku džamiju na namaz. Pošto je bio
njen otac bio veliki borac za ženska prava da se porodično presele u Bihać, ne bi li vrlo strog, u učionici je bila velika tišina i
u Krajini: “Prije Drugog svjetskog rata u lakše preboljela smrt djeteta. I u Bihaću prava disciplina. Svaki vakat je išao u dža-
mnogim mjestima u Krajini ženskoj dje- je, pored rada u školi, bio aktivan u broj- miju. Uvijek lijepo odjeven i gospodskog
ci se branilo da idu u školu. On je vodio nim organizacijama. O očevoj ažurnosti ponašanja. Njemu najviše dugujem ono
‘rat’ s mještanima, posebno dok je radio u radu najbolje svjedoči njegov sačuvani što sam naučio kroz četiri razreda škole.”
u Bužimu, samo da bi što više djevojčica Osobnik, u kojem je brižljivo i pedantno
upisalo i pohađalo školu. Bilo je slučajeva pohranjivao i čuvao sve važnije dokumen- Jedna od rijetkih živih žena koja je
te iz perioda školovanja i profesionalnog prije Drugog svjetskog rata pohađala
Za vrijeme školovanja rada u raznim krajiškim školama.” školu u Bužimu bila je Fadila Talakić,
rođena Šahinović. U vrijeme kad je išla
Pored višegodišnjeg rada na u osnovnu školu tvrdi da je u njenom ra-
opismenjavanju i odgajanju zredu bilo 5-6 djevojčica, što je bio veli-
mnogih generacija učenika ki pomak u odnosu na godine neposred-
u bužimskom kraju, učitelj no nakon osnivanja škole, kada su samo
Kudić odigrao je značajnu muška djeca imali priliku školovati se.
ulogu u izgradnji prvog Fadila Talakić danas živi u Velikoj Kla-
školskog objekta u Bužimu, duši, a rođena je u Bužimu 1929. godine,
koji je završen neposredno gdje je provela rano djetinjstvo. Iako je
pred Drugi svjetski rat. Nakon zašla u devedesetu godinu života, Fadila
preseljenja u Bihać, sve do kaže da se vrlo dobro sjeća učitelja Mu-
penzije radio je kao učitelj u stafe Kudića, koji je bio prijatelj njenog
Prvoj narodnoj osnovnoj školi. oca Ibrahima. “Iz ranog djetinjstva pam-
Umro je 1968. godine u Bihaću tim njihova česta druženja jer su obojica
bili ugledni ljudi u Bužimu, Mustafa kao
učitelj, a moj otac kao načelnik Općine, a
poslije trgovac i poštar. Prva škola u Bu-
žimu bila je smještena u kući mog strica
Ahmeta, koji je sve vrijeme postojanja Ju-
goslavenske muslimanske organizacije u
Bužimu bio njen predsjednik, tako da je
naša porodica živjela u blizini škole. Tu se
odvijala nastava prije nego što je izgrađen
novi školski objekt. Učitelj Kudić slovio
je za vrlo autoritativnog učitelja, a među
učenicima se govorilo da je bio ‘ljut k’o
zmija’. Nosio je fes i uvijek je bio gos-
podski obučen. Bio je uključen u razna
udruženja koja su tada postojala u Buži-
mu. Imao je petero djece, od kojih mu je
jedan sin umro u djetinjstvu. Kasnije su
svi odselili u Bihać”, navodi Fadila Tala-
kić, koja je nakon osnovne škole kao prva
Bužimljanka završila gimnaziju u Bihaću.
RAD U KULTURNO-PROSVJETNIM
DRUŠTVIMA
Mustafa Kudić ostavio je bitan trag
i u radu kulturno-prosvjetnih društava
u Bužimu. Ono što je očigledno jeste da
je bio prosrpski orijentiran, jer je, osim u
“Gajretu”, koji je također imao prosrpski
otklon, nekoliko godina bio aktivan član
54 20/12/2018 STAV
