Page 56 - STAV broj 198
P. 56
DRUŠTVO
Atik Ali-pašina džamija Džamija Mehmed-paše
Sokolovića
Popunjavanje “rupa” u znanju
ARHITEKTONSKA BAŠTINA
BOŠNJAKA U ISTANBULU
Piše: Kenan ŠURKOVIĆ Bošnjačke džamije koje je projektirao Sinan, kao što su Zal
Mehmed-pašina (završena 1590), Ibrahim-pašina (1551), ili Mesih
Arhitektonska baština Bošnjaka u Mehmed-pašina (1585/86), pripadaju visokom stilu klasične
Osmanskom carstvu predstavlja osmanske arhitekture. Bošnjaci su svojim pokroviteljstvom
veoma važnu, ali i potpuno ne- omogućili da se arhitektonska produkcija Osmanlija razvije do
istraženu temu. Međutim, to ne neslućenih razmjera, a mnoga danas sačuvana remek-djela
treba da čudi. Generalno gledajući, istra- svjedoče o slavi jednog vremena i jednog naroda
živanje osmanskog umjetničkog naslijeđa
u periodu Jugoslavije bilo je gurnuto na izgrađeno”, što je otprilike i jedino što 1453. pa do 1548. godine. U ovom je pe-
margine, a time su se bavili samo rijetki znamo. Takvo bi istraživanje zbog svog riodu istraživačima posebno interesan-
naučnici poput Kreševljakovića, Mujezi- obima definitivno moglo imati četiri cje- tna arhitektura do 1500. godine, kada se
novića, Andrejevića, Redžića ili Tihića. line. Jedna je vezana za Balkan i Istočnu grade stare atik, ili eski džamije u bur-
Nikada nije, naprimjer, napisana cjelovita Evropu, druga za gradove na području sanskom stilu. Inače, ovaj rani period i
historija islamske umjetnosti Bosne, niti današnje Turske, treća cjelina za arap- dalje je zagonetan s obzirom na to da se
je analizirano kompletno arhitektonsko ske teritorije, a četvrta isključivo i samo u mnogim stvarima prožimaju činjenice
naslijeđe. Naravno, spomenuti istraživa- za Istanbul. Međutim, zašto je Istanbul i narodne predaje.
či dali su veliki doprinos, ali nikada nije toliko važan? Zato što je to jedini grad
došlo do sistematičnog i od strane insti- izvan Bosne o kojem imamo koliko-toli- Drugi, klasični period, trajao je veoma
tucija podržanog sveobuhvatnog pristu- ko potvrđenih informacija kada su u pi- dugo, od 1548. godine, kada na scenu stu-
pa takvim temama. Zbog toga mi danas tanju bošnjački vakufi. Razlog zašto su pa Mimar Sinan, pa sve do 1755. i grad-
imamo “rupe” u znanju i krajnje maglovit Bošnjaci puno gradili u Istanbulu leži u nje posljednje velike sultanske džamije
uvid u umjetničku prošlost Bošnjaka, pa činjenici da su mnogi tu proveli gotovo u Istanbulu, Nuru Osmaniye džamije.
je sasvim razumljivo pitati, ako tako malo čitav svoj život, da su voljeli taj grad i da
znamo i o onome što se ovdje gradilo, ka- su podizanje džamija i ostalih objekata Treći, postklasični period traje
kve uopće informacije imamo o bošnjač- baš na tom mjestu smatrali svojevrsnom od 1755. do sredine 19. stoljeća, kada
koj arhitektonskoj baštini na širim pro- obavezom. Istanbul je stoljećima bio cen- se grade poznate dvorske džamije na
storima nekadašnjeg Osmanskog carstva. tar svijeta i njegova magnetska privlač- širem području Beşiktaşa, i period do
nost budila je kod pojedinaca posebnu kraja carstva, kada arhitektura popri-
Većina konstatacija na tu temu svo- potrebu za pokroviteljstvom. ma interesantne eklektičke oblike.
di se na izjave “da je mnogo toga bilo Neki autori prave još složeniju perio-
PERIODIZACIJA ISTANBULSKE dizaciju, međutim, ona je nepotrebna.
ARHITEKTURE Važno je istaći da je za sve ovo vrijeme
osmanska arhitektura sačuvala svoju
Razvoj osmanske arhitekture u originalnost bez obzira što se, nekad i
Istanbulu možemo podijeliti na četiri pretjerano, govori o utjecaju evropskih
perioda. Prvi je trajao od osvajanja grada stilova, pogotovo krajem 18. i tokom
čitavog 19. stoljeća.
56 20/12/2018 STAV
