Page 59 - STAV broj 198
P. 59
K raj 19. i početak 20. stoljeća sa- iskazivao interes prema pisanju, a svoje očekivana. Osim zapažene profesorske
svim sigurno predstavlja jedno tekstove objavljivao je u studentskim uloge, značajno je spomenuti i njegov
od najturbulentnijih razdoblja listovima, ali i u časopisu Feth, koji je angažman u Gazi Husrev-begovoj bi-
u historiji Bošnjaka. Promjena u to vrijeme važio za veoma ozbiljan blioteci. Kao neko ko je odrastao uz
vlasti, političko nejedinstvo, nedefini- intelektualni list. “Fakultetsku epohu” veliki broj knjiga, nije mu bilo teško
rana državno-pravna koncepcija te pri- Handžić je okončao s izuzetnim uspje- unaprijediti rad biblioteke. Za vrijeme
tisci iz susjedstva posebno su utjecali na hom, te u predviđenom roku. Stečeno njegovog angažmana, povećao se broj
rad i djelovanje istaknutih bošnjačkih znanje na univerzitetu kao što je El-Az- posjetilaca, ali i bibliotečkih fondova,
intelektualaca. Ipak, ljubav prema do- her u njemu je probudilo još veću želju što govori o tome da je svakom poslu
movini, narodu i svojoj vjeri bila je jača za znanjem, ali i njegovim prenošenjem pristupao veoma ozbiljno.
od tih silnica. Dokaz ovoj konstataci- na mlađe generacije. Povratkom u svoje
ji jeste i nesebično djelovanje Sarajlije rodno Sarajevo, nastavio je s pisanjem Mehmed Handžić bio je svjestan da
Mehmeda Handžića, koji je svoj krat- u tadašnjim listovima, ali je također djeluje u veoma turbulentnom periodu,
ki, ali veoma plodonosni život u pot- dobio angažman u Gazi Husrev-bego- ipak, to ga nije omelo da nastavi s pre-
punosti posvetio bošnjačkom narodu, voj medresi. nošenjem znanja. Potvrda tome jeste
islamu i domovini Bosni. njegovo kontinuirano problematiziranje
Učenici su uvijek isticali njegovu aktuelnih tema o kojima je pisao. Pose-
SKLONOST PREMA PISANOJ RIJEČI nesebičnu spremnost da na njih prenese ban predmet njegovog interesiranja bile
islamsko i pedagoško znanje, što ga je su vjerske teme. Međutim, primjetno je
Mehmed Handžić rođen je 16. de- činilo omiljenim. Nastojao je mladima da je on analizirao ondašnje stanje druš-
cembra 1906. godine u Sarajevu. Odra- prenijeti istinske vrijednosti, posebno tva. Analizirajući islam i patriotizam,
stajući u svom rodnom gradu, još kao one islamske. Shvatajući značaj postu- Handžić zaključuje: “Iako je islam za-
dječak pokazivao je sklonosti prema panja prema islamskim principima, u snovao zajednicu na vjerskoj bazi, pro-
pisanoj riječi. Naime, prema svjedo- jednom od svojih tekstova Handžić glasio njene članove pravom braćom i
čenju njegovog prvog učitelja Jusufa piše: “Vjera će biti u centru naše pažnje izdigao ovu vjersku vezu iznad svake
ef. Imamovića, Handžić se isticao od ako joj iskreno svi zajednički budemo ostale, opet on nije zbrisao narodnosti
ostale djece te je, za razliku od njih, služili računajući je našom svrhom i niti je zauzeo stav protiv umjerenog i
svoje vrijeme radije trošio na čitanje razvrhom, našim konačnim ciljem, ne korisnog nacionalizma. Narodnost kao
dostupne literature nego na igru. Na izrabljujući je u ma kakve druge ci- stvarnost, kao skup svih oznaka i obi-
tom putu imao je podršku svoje poro- ljeve i interese.” Njegova predavanja lježja koja karakteriziraju jedan narod,
dice, koja mu je omogućila kvalitetno bila su veoma posjećena te nestrpljivo nije ni mogao niti je htio zbrisati. Naci-
početno znanje koje mu je u
daljem obrazovanju značajno onalizam kao princip, od koga
pomoglo. Nakon završetka nema štete i nepravde drugi-
osnovne škole, opredijelio se ma niti vjerskoj vezi, islam je,
za Šerijatsku školu, u kojoj neću reći preporučio, nego to-
je ostvario izvanredne rezul- lerirao.” Tretiranje ove teme
tate. Svoje obaveze Handžić Handžić započinje u periodu
je uvijek završavao u roku, s kada se Bošnjaci nalaze u ve-
puno pažnje i posvećenosti, oma neizvjesnom periodu,
što nije prošlo neopaženo. bez jasnog političkog cilja.
Stoga, on nastoji predstaviti
Naime, nakon završetka
Šerijatske škole, dobio je patriotizam i pozitivni naci-
ponudu da školovanje na- onalizam kao nužnu potrebu
stavi u Beogradu na Medi- bošnjačkog naroda.
cinskom fakultetu. Iako je
to bila primamljiva ponuda “EL-HIDAJE”
koja je uključivala sve pla-
ćene troškove studiranja, Osnivanjem udruženja il-
Mehmed Handžić odlučio je mije “El-Hidaje”, Handžić je
slušati srce i posvetiti se izu- nastojao proširiti svoje dje-
čavanju islamskih nauka. U lovanje, a posebno je to bilo
tom periodu, dvadesetih go- vidljivo u periodu kada po-
dina prošlog stoljeća, Kairo staje urednik istoimenog ča-
je predstavljao najznačajni- sopisa koji je s radom počeo
je stjecište znanja. Svjestan u decembru 1936. godine. U
toga, Handžić odlazi u glavni periodu djelovanja časopisa
grad Egipta i upisuje čuve- El-Hidaje, Handžić je obja-
ni El-Azher. Upravo je ovaj vio značajan broj tekstova, a
fakultet u kasnijem periodu kao urednik je nastojao pru-
postao intelektualna baza za žiti priliku što većem broju
mnogobrojne Bošnjake koji autora kako bi se i oni dalje
su željni znanja pristizali u afirmirali. Početak Drugog
Kairo. Tokom studija je i dalje svjetskog rata za Bošnjake
donio je veliki broj strada-
nja, posebno na području
STAV 20/12/2018 59
