Page 78 - STAV broj 198
P. 78
KULTURA
Vidimo da je tekst ove kantige pun in- u kongregaciji. Članovi “kehile” (općine) Ako prihvatimo ove činjenice da su Sefardi
teresantnih poređenja (nebo i papir, more nisu to uvijek rado primali. Svako mije- sačuvali mnoge dijelove tradicije, onda se
i tinta, te stablo i pero). Ovakva poređenja njanje lokalne vjerske prakse u pogledu to odnosi pogotovo na značajan dio mu-
dosta su česta u Talmudu. teksta i muzike zahtijevalo je vremena i zičkih oblika. Ovi muzički oblici (napje-
teško se provodilo, za razliku od svjetov- vi) autohtoni su i nemaju skoro nikakve
Poseban vid sefardskog muzičkog ne. Svjetovni muzički oblici nastali su dje- veze s orijentalnim i lokalnim utjecajima.
oblika jesu “komplas”. Sama riječ vuče lomično u Španiji, Orijentu, na Balkanu
porijeklo od kastiljanskih “coplas”. U tim i u Bosni, ponajviše u Sarajevu, manje u Kao i kod drugih naroda, u Bosni se
tvorevinama opisani su razni događaji (ve- provinciji. Oni su dominantno bazirani već krajem 19. stoljeća osjetio vjetar pro-
seli ili tužni, vezani uglavnom za neke je- na prihvaćenim napjevima lokalne sre- mjena u širem društvu, pa i u sefardskom
vrejske praznike), npr. Komplas de Purim, dine. Sinagogalne melodije u većini ne miljeu. Takve promjene zahvatile su i
Komplas di Hanuka. Neke od njih veličaju nose te utjecaje. Napjevi molitvi za Pesah, sinagogalnu muzičku praksu. U Saraje-
hrabrost i slavu Makabejaca, ili događaje Šavuot, a posebno za Roš hašanu i Jom vu je još prije dolaska rabina (hahama)
vezane za izlazak Jevreja iz Egipta. Termin kipur sadrže obilje muzičkih motiva koji Avrama Kapona iz Ruščuka (Bugarska)
komplas vezan je i za pjesme koje opisuju nisu vezani za sredinu u koju su Sefardi bilo pokušaja uvođenja reforme te prakse,
pojedine praznike tako da vjerski sadržaj došli. Ti su elementi vjerovatno preuzeti ali bez nekog većeg uspjeha. Kapon je od
prenose u tradicionalnu poeziju i poseban iz davne historije, tj. iz jevrejske države 1901. do 1920. godine, tj. u periodu dok je
muzički oblik koji je usko vezan za vjer- u doba proroka. To su sačuvani obrasci ili živio u Sarajevu, relativno uspio u izvje-
ski obred. Te se pjesme dosta razlikuju od cijelih ili pojedinih dijelova drevnih mo- snim promjenama u bogoslužju, u smislu
romansi i kantiga. Dio muzičke tradicije litvi. To možemo uporediti i s pravilnim uvođenja većeg reda u samu formu. Uveo
jesu i paraliturgijske pjesme i napjevi za izgovorom starog hebrejskog, biblijskog je to naročito u interpretacijama važnijih
praznike kao što su Komplas de las frutas jezika koga su Sefardi, za razliku od aš- molitvi, kao i u njihovom redoslijedu. Na
i flores (napjevi o voću i cvijeću), koji se kenaskih Jevreja, skoro potpuno sačuvali. početku je i on doživio veliki otpor nekih
pjevaju na Tubišvat – praznik proljeća, vjerničkih krugova, pogotovo starijih ra-
kao i druge praznike vezane uz prirodu. Pripadnici viših, bogatih bina i vjerskih službenika u sarajevskim
slojeva sefardskog društva, sinagogama, tako da je morao dobar dio
DUHOVNA (SINAGOGALNA) MUZIKA uglavnom školovani u tog posla uraditi sam ili uz pomoć nekih
inostranstvu, bolje su donekle obrazovanijih vjernika. Najveći
Muzički oblici duhovne muzike u Bo- prihvatali romanse i kantige otpor bio je usmjeren zbog nekih kruci-
sni, naročito u Sarajevu, nisu se stoljeći- s očuvanijim elementima jalnih promjena koje su zadirale u osno-
ma mijenjali iz ranije navedenih razloga španske muzike, a oni vu dotadašnje vjerske prakse u Sarajevu,
zatvorenosti sefardskog miljea, te skoro manje školovani radije su pa i šire na Balkanu, a to je bila posebna
nikakvog utjecaja ostalih grupa Jevre- prihvatali one s bosanskim, tefila (bogoslužje) samo za djevojke, i to
ja. U takvim uvjetima samo su kreativ- tačnije sarajevskim subotom prije podne. To se održavalo
ne mogućnosti raznih generacija mogle elementima bez obaveznog minjana. Uveo je i mali
unositi male promjene u muzičkim izra- djevojački hor sa solistima, a samim tim
žajima. Talentirani pojedinci – hazani i višeglasje. Ta se praksa odvijala, ali u
(predmolitelji), kantori ili pak neki vjer- manjem obimu, nakon njegovog odla-
nici mijenjali su napjeve u zavisnosti od ska iz Sarajeva. Velika zasluga u oboga-
vlastitog ukusa ili od aktuelnih situacija ćivanju vjerske, ali i svjetovne muzičke
u javnim, posebno kulturnim prilikama
78 20/12/2018 STAV
