Page 74 - STAV broj 198
P. 74
KULTURA
Uz 105 godina do rođenja Ćamila Sijarića
SREBRENIČKA
“PJESMA NAD
PJESMAMA”
Ćamil je skončao na tragičan način, ali, družeći se s knjigama, nije živio
u paklu, čitajući – nije bio u zatvoru. Ubilo ga je auto, da li je to bila
nesreća i gdje je završio vozač? Ostat će nedorečeno. Ali, u “apsu”,
u Srebreniku, završili su i Shakespeare, i Byron, i Schiller, i Tolstoj,
i Borges i mnogi drugi. Srebrenik se od tada s njima druži – i oni
stoje rame uz rame s Musom, Makom, Mešom, Skenderom, Zukom,
Dervišom... i čekaju da ih koji zaljubljenik barem na tren oslobodi
Piše: Ernad BAJREKTAR
USrebrenik je 14. novembra 1972. “Nije ovo prva pruga na svijetu sigurno, imaju najviše vremena za čitanje – a
godine prvi put došao pisac, knji- ali jeste prva koju su izgradila djeca”, za- teško da ga na čitanje troše. Baš je čudno
ževnik, akademik Ćamil Sijarić. pisa drugi pisac – Krleža. Poslije je, 1969. da gospodin pisac nije spomenuo tadašnju
Tada mu se naturila jedna nerje- godine, došao i magistralni put i još jed- dramu, s tragičnim epilogom, koja se do
šiva dilema, bilo bi pretjerano kad bismo na veza sa svijetom. Kako god to neko danas u Srebreniku među rijetkim stanov-
rekli da je hamletovska, ali, dvoumio se zvao: selo, gradić, općina, grad, čaršija, za nicima prenosi, od uha do uha. Uzgred
gdje je to on došao. Tu dilemu gotovo pola stanovnike Srebrenika, pogotovo za one rečeno, prilikom otvaranja biblioteke – a
stoljeća kasnije ne umiju sa sigurnošću ri- starije generacije, Srebrenik nije ništa od ne treba zaboraviti da je bio utorak, što
ješiti ni današnji stanovnici Srebrenika. toga. Šta bi onda mogao biti? Jednostav- je tradicionalno pijačni dan, i da se sva-
Mišljenja su podijeljena, a Ćamil je tim no, samo Stanica. To je najbolja ilustracija kakvog svijeta sjatilo na toj pijaci – jedna
povodom zapisao: “Bilo mi je to prvi put tome koliko je pruga zaslužna za identitet čistačica je skamenjena prestrašeno uzvi-
da dođem u Srebrenik. Nisam do tada ni jednog mjesta. Povod za Ćamilov dolazak knula: “Ljudi, ubiše čovjeka!”
znao gdje je to selo. Velim selo, a bolje je u Srebrenik bijaše otvaranje srebreničke
da kažem opština. Neko bi možda rekao biblioteke, još jedne veze sa svijetom s Neki nesretnik izboden je nožem, ras-
tačnije: da je to gradić. Međutim, najtač- prošlošću, ali i budućnošću. Tim povo- poren, a pisac o tome ne zapisa ni slova.
nije bi bilo ako bi se reklo da to nije ni dom, pisac zapisa: “Taj mali Srebrenik Da li zbog toga što su to domaćini vješto
selo ni gradić, nego nešto između to dvoje. danas ima svoju biblioteku. I više se neće sakrili ili zbog Ćamilove uviđavnosti,
Tek izvjesno je da će između to dvoje jed- govoriti da u Bosni i Hercegovini sve op- možemo slutiti. Mogao bi to biti povod
nog dana tu biti grad. A mjesto je lijepo štine imaju svoje biblioteke, sem jednog i inspiracija za ono što je Ćamil na otva-
za grad: brežuljci, poljica, šumarci, a ze- jedinog Srebrenika. Bio je to ružan glas ranju biblioteke rekao: “Drage Srebre-
mlja rodna, voda dobra, i uz to je na putu koji je godinama i godinama pratio Sre- ničanke i dragi Srebreničani! Dozvolite
– na jednom od glavnih putova u Bosni.” brenik, a kojeg se, eto najzad, zanavijek mi da danas otvorim u vašem gradu aps,
oslobodio.” zatvor. Ovdje su zatvoreni i Tolstoj, i
Baš tu kod puta, tačnije rečeno kod Balzak, i Andrić. Na vama je dužnost da
pruge, mogao je Ćamil bar djelomično ri- BIBLIOTEKA KAO “APSANA”… svakodnevno izbavljate iz apsa i Tolstoja,
ješiti svoju nedoumicu. Današnji Srebre- i Balzaka, i Andrića. Proglašavam biblio-
nik nastao je pored pruge kojom je prvi Biblioteka se nalazila u Željezničkoj teku otvorenom.” Šutnja je često rječitija
voz prošao 1946. godine. Pruga je služila ulici, nadomak pijace, u zgradi u koju su od svake riječi, a odlika je velikih ljudi da
poput krvotoka i udahnula je novi život. najčešće dolazili oni koji ne rade, i koji ne pričaju dugo, ali s malo kažu mnogo.
74 20/12/2018 STAV