Page 72 - STAV broj 198
P. 72

KULTURA

Na osnovu kontakata s našim ljudima u Švedskoj, Finskoj, Norveškoj i Njemačkoj, mogu primijetiti da
između novih generacija rođenih ovdje i naše domovine postoji jaka veza. Mnoga djeca, kao i moja,
govore tečno bosanski jezik, odlaze redovno u posjetu nanama i dedama, daidžama, amidžama i
tetkama. Rođaci dolaze njima ovamo u posjetu i sl. Navijaju za Bosnu i Hercegovinu u sportu. Kažu, iako
su rođeni ovdje, idu ovdje u školu i imaju, uglavnom, društvo Šveđana, da su Bosanci, da su Bošnjaci

 Razgovarao: Almir MEHONIĆ                       STAV: Rođeni ste u Sandžaku. Šta je za-      STAV: Bošnjačka emigracija fenomen je
 Fotografije: Marcus GUSTAFSSON                  pravo Sandžak?                               kojim su se još davno bavili Adil Zulfikar-
                                                 POROVIĆ: Za mene Sandžak, osim geo-          pašić i Smail Balić, a njeno organiziranje
Iso Porović bošnjački je umjetnik, glu-          grafskog pojma, predstavlja i simbolizira    počelo je prije 115 godina. Koliko danas
    mac, režiser i pjesnik koji živi i radi u    ljudska stremljenja za spajanjem, povezi-    ima Bosne i Sandžaka u generacijama
    Švedskoj. Nakon završene gimnazije           vanjem, premošćivanjem, dodirivanjem,        Bošnjaka koje se rađaju izvan Bosne?
    u rodnom Prijepolju, diplomirao je           ulijevanjem, miješanjem. Simbolizira bu-     POROVIĆ: Nisam se bavio takvim istra-
 na Akademiji scenskih umjetnosti u Sa-          dućnost koja je ne samo moguća već i po-     živanjima, ali mogu, na osnovu mog isku-
 rajevu, a zatim postaje prvak Bosanskog         željna te je kao paradigma uspjeha spre-     stva, na osnovu kontakata s našim lju-
 narodnog pozorišta u Zenici. U Švedsku          mna služiti drugima kao uzor. Kao što je     dima u Švedskoj, Finskoj, Norveškoj i
 doseljava 2001. godine. Nije dugo čekao         to slučaj i s pljevaljskom sevdalinkom.      Njemačkoj, primijetiti da između novih
 na prvi pozorišni angažman u ovoj ze-           STAV: Kako pamtite Prijepolje?               generacija rođenih ovdje i naše domovi-
 mlji, i to u švedskom državnom teatru           POROVIĆ: Prijepolje! Vakuf, Potok,           ne postoji jaka veza. Mnoga djeca, kao i
 Västernorrland. Brzo je napredovao tako         Šarampov, Sahat-kula, Ravne, Čiker, Gi-      moja, govore tečno bosanski jezik, odlaze
 da postaje i direktor tog pozorišta u ko-       mnazija, Dom kulture, Pijac, Vehbo, Met-     redovno u posjetu nanama i dedama, da-
 jem i danas radi kao stalno zaposleni na        ko, Vlatko, Remzo, Zila, Slaviša, Meša,      idžama, amidžama i tetkama. Rođaci do-
 mjestu režisera.                                Tatjana..., pa Gigaći most i Lim, Bostani    laze njima ovamo u posjetu i sl. Navijaju
 Od brojnih uloga i uspjeha koje je u do-        i Kosovac... Grad koji je obećavao mo-       za Bosnu i Hercegovinu u sportu. Kažu,
 sadašnjoj karijeri imao, valjalo bi, ipak,      gućnost, budućnost, uspjeh i omoguća-        iako su rođeni ovdje, idu ovdje u školu i
 istaći priznanje koje je dobio 2006. godine     vao mašti da se raspline. Da povjeruje u     imaju, uglavnom društvo Šveđana, da su
 od Švedske kraljevske akademije za na-          konačni smiraj u sreći i miru. Tu vidim      Bosanci, da su Bošnjaci. Fantastični uvjeti
 uku i umjetnost, iste institucije koja do-      mog oca kako mi kupuje jaknu pred put        čine mogućim da se naša djeca obrazuju,
 djeljuje i Nobelovu nagradu. Porović je         na studije u Sarajevo. Brata kako mi maše    nalaze dobar posao u sistemima zapad-
 ovu nagradu dobio za poseban doprinos           dok Sahat-kula odbija. Mileševku kako        nih zemalja i na razne načine jačaju naše
 razvoju švedskog pozorišta, a zanimljivo        mi opet nešto govori. Često smo znali        nacionalno biće i naš nacionalni korpus.
 je da se za to priznanje ne konkurira nego      šaputati jedno drugom, tamo u Vinogradu.     Bili bismo mnogo siromašniji da dio na-
 članovi Akademije odaberu laureate pre-         STAV: Stječe se utisak kao da Vam se Vaš     šeg naroda ne živi i u dijaspori.
 ma vlastitoj procjeni.                          rodni grad nije odužio? Takav je slučaj i    STAV: Neki smatraju da je proces asimi-
 Ipak, Porović je čvrsto na zemlji i svoju       s velikim bošnjačkim slikarom rahmetli       lacije nezaustavljiv, da je samo pitanje
 skromnost pokazuje pričajući nam aneg-          Izudinom Porovićem.                          koji period za to treba. Kao argumenta-
 dotu u vezi s ovom nagradom: “Neki moji         POROVIĆ: Moj rodni grad meni nije            ciju uzimaju primjer vala emigracije na-
 prijatelji pogrešno su sve protumačili, pa      ništa dužan. Ako sasvim iskreno, objek-      kon 1945. godine, čiji su potomci danas
 su počeli govoriti: ‘Iso dobio Nobela’, što     tivno razmislim, mislim da se ja nisam       asimilirani.
 je, naravno, daleko od istine.”                 odužio mom rodnom gradu. Osim odr-           POROVIĆ: Moje iskustvo govori da pot-
 STAV: Šta za Vas predstavlja zavičaj?           žavanja kontakta s rodbinom i s nekoli-      puna asimilacija nije prisutna ni kod tih
 Kako se on posmatra iz daljine?                 ko prijatelja, u kulturi grada nisam ništa   starijih generacija. Jednim malim dijelom
 POROVIĆ: Moj istinski, stvarni zavičaj          ostvario u ovih 25-30 godina. Mogao sam      – da, ali to uglavnom nije pravilo. Poseb-
 uvijek je sa mnom. Behara. Odiše mirom,         više. I trebao sam. Nadam se da će to biti   no su druga i treća generacija useljenika
 sigurnošću, radošću. Miriše. Moj je zavi-       moguće u narednim godinama. Mislim           sasvim svjesne svog porijekla i želje da
 čaj tu. Niotkuda nije došao. Nigdje nije        da mogu. A, sigurno je da hoću! Izudin       se održi veza s maticom, da svjesno gra-
 krenuo. Zavičaj, u značenju kako se naj-        Porović svjetsko je umjetničko ime. I        de svoj identitet i na vrijednostima naše
 češće koristi ta riječ, za mene, prvenstve-     svuda gdje je bio, odlazio, radio – bio je   kulture, historije, jezika i sl. U nekim je
 no, predstavlja: sjećanje i jezik. Riječi koje  Prijepoljac. Radio je dugo u tom gradu.      slučajevima to zanimljiva kombinacija
 formiraju sjećanje i sjećanje koje je istok     Kao gimnazijski profesor, izveo je mnoge     identiteta u kojima se mnogi osjećaju do-
 riječi. Riječi koje se pojavljuju, uzlijeću,    generacije učenika. Imao mnoge izložbe.      bro, jer se “prostor” njihovog izražavanja,
 oko mene i u meni, posvuda, jezik moje          Vodio sekcije. Kasnije, kada je odselio u    mišljenja i htjenja širi i raste u prostore
 majke, riječi mog zavičaja. A, onda, izne-      Njemačku, dolazio je češće u Prijepolje.     veće slobode, a ne tjeskobe i isključivosti.
 nada zatihnu i nekakve druge riječi odje-       On je Prijepolju dao mnogo. Promovirao       STAV: Pratite li kulturna dešavanja u
 kuju u prostoru... Pojave se, opet, riječi      je naš grad u svijetu. Njemu Prijepolje ima  Bosni, posebice u pozorištu? Kako ih
 rodnog kraja, pa ih nahvatam, pregršt,          za šta da se oduži. I nadam se da hoće.      komentirate?
 i sakrijem i od sebe samog, jer sam slab
 prema njima, nemoćan prema njihovom
 izazivanju, zavođenju i meškoljenju. I
 tako deveramo zajedno.

72 20/12/2018 STAV
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77