Page 76 - STAV broj 271

KULTURA

Anatomija bosanskog slikarstva (2)

BOSANSKI SLIKARI NA

EVROPSKIM AKADEMIJAMA

Odlazak bosanskih slikara na evropske akademije i umjetničke škole imao je na početku

stihijski karakter, ali je uskoro dobio kontinuitet. Doduše, nije se radilo o masovnom
odlasku, već o odlasku pojedinaca koji su se, u većini slučajeva, vraćali u domovinu poslije
školovanja. I izbor akademije predstavljao je izazov. Evropske umjetničke akademije imale
su svoje reputacije. Općenito su se bečka i praška akademija smatrale konzervativnim, dok

se minhenska smatrala liberalnom, odnosno otvorenom prema avangardnim utjecajima

Piše: Kenan ŠURKOVIĆ masovnom odlasku, već o odlasku pojedi- Međutim, Jurkić je u svom radu pokazi-
naca koji su se, u većini slučajeva, vraćali vao izuzetnu originalnost koju je prona-
u domovinu poslije školovanja. šao u duhu Bosne i ovdašnjim motivima.
I izbor akademije predstavljao je iza- Bio je naš prvi historijski slikar koji je
zov. Evropske umjetničke akademije imale pokušavao oslikati događaje iz bosanskog
osansko slikarstvo imalo je odre- su svoje reputacije. Općenito su se bečka i srednjovjekovlja. S druge strane, bio je
đen inkubatorski period između praška akademija smatrale konzervativnim, pod utjecajem slavne tradicije francuskog
1900. i 1910. godine, kada se, dok se minhenska smatrala liberalnom, pejzažnog slikarstva 19. stoljeća. U nje-
Bprije svega u Sarajevu, polahko, odnosno otvorenom prema avangardnim govom radu osjećao se upliv djela Corota
ali sigurno okupljaju kreativni pojedinci utjecajima. Dva naša najpoznatija bečka i Daubignyja, s tim da je Jurkićev pejzaž
koji će omogućiti nastanak bosanske sli- đaka bili su Gabrijel Jurkić i Lazar Drljača. imao nešto jaču strukturu. Ipak, i tu je
karske modernosti. Izuzetan poticaj u tom Jurkić upisuje akademiju 1908. godine ostvario izuzetnu originalnost. Slika Viso-
pravcu dao je časopis Nada, koji je osim i odmah na početku pokazuje vanserijski ravan u cvatu iz 1914. godine predstavlja
tekstova široke kulturološke i etnološke talent. U Beču je dobio klasičnu naobraz- remek-djelo naše pejzažne umjetnosti.
pozadine, koji su obuhvatali običaje ov- bu. Ona je utjecala na njegovo slikarstvo Lazar Drljača, pak, bio je sasvim dru-
dašnjih naroda, objavljivao i tekstove iz koje je uvijek odisalo akademizmom. gačija umjetnička ličnost i izgleda da Beč
oblasti umjetnosti i arhitekture, pa čak i
najnovije trendove na tom polju u Evro- Savo Popović Ivanov Gabrijel Jurkić
pi. Ne smijemo zaboraviti da je Nada
bila ilustrirani časopis s reprodukcijama
i slikama koje su nadahnule mnoge naše
slikare. Sve je to izgledalo luksuzno i ra-
skošno, što je moralo ostaviti utjecaja.
U Nadi ste mogli naći djela velikana
evropske umjetnosti: Milleta, Puvisa de
Chavannesa, Corota ili Klimta, dok se u
tekstovima razmatrala umjetnost Mone-
ta, Matissea, Cezannea, Signaca, Kupke
i dr., a bila je prisutna i likovna kritika.
S druge strane, oko Nade se okupljao i
određen broj iskusnih slikara i pedagoga
koji su kroz slikarske klubove širili svoj
utjecaj. Sve je to bio dodatni poticaj da se
mnogi pojedinci u potpunosti opredijele
za umjetničke karijere i odluče da svoje
znanje nadopune odlascima na neku od
evropskih umjetničkih akademija.

BEČKA AKADEMIJA
Odlazak bosanskih slikara na evropske
akademije i umjetničke škole imao je na
početku stihijski karakter, ali je uskoro
dobio kontinuitet. Doduše, nije se radilo o

76 14/5/2020 STAV