Page 75 - STAV broj 271

bošnjačkoj kulturi pismenosti. “Na-
kon Kapetanovićevog Narodnog blaga
i Hermanovih Narodnih pjesama, koje
su u kulturnom životu širokih musli-
manskih slojeva predstavljale prvi po-
kušaj stvaranja čitalačke publike na
tekstovima pisanim narodnim jezikom
i evropskim pismom, poslije Bašagićeve
Trofande, koja je po drugi put književno
aktivirala muslimanske narodne mase,
pokretanjem Behara takva čitalačka pu-
blika biće konačno formirana, čime su
raskinuti okovi tradicionalne orijentalne
pismenosti Muslimana u Bosni i Hercego-
vini i položeni čvrsti osnovi za književni i
kulturni razvoj u znaku simbioze zapada
sa istokom”, objašnjava Muhsin Rizvić.

ZAČECI ISLAMSKOG PREPORODA
Sva trojica pokretača Behara imala
su u centru svojih književnih nastojanja
ideju društvenog osvješćivanja Bošnjaka,
njihovog suočavanja s novim vremenima
i otvaranju ka tekovinama zapadnoevrop-
ske kulture. S tim su ciljem i osnovali ča-
sopis čija je svrha bila podizanje narodnog
morala, podsjećanju na prošlost i tradiciju,
kojem je, između ostalog, stajalo: “Što se populacijom. Stari su se žalili što u Beharu kao i na vlastite vitalne snage. U ovim su
tiče Bašagića, njegovo dosadašnje ponašanje nema pjesama posvećenih sultanu, a konzer- idejama svetrojica vidjeli vlastiti ideal, te
i književnička djelatnost pružaju dovoljno vativci da je “suviše sitan onaj turski behar je, kako napominje Rizvić, sama zamisao o
jamstvo za to da će pravac Behara biti pre- gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. pokretanju jednog bošnjačkog lista kod sve
ma programu i da će publicistički poduhvat Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da trojice našla prirodnog i spontanog odziva.
uspjeti.” Ova rečenica iz popratnog pisma je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i U pismu koji je Osman Nuri Hadžić poslao
izuzetan je svjedok statusa koji je, iako veo- otvorio prostor koji prije nije postojao u Edhemu Mulabdiću 20. januara 1899. go-
ma mlad, imao Bašagić među svojim suna- dine on ističe da list treba biti “isključivo
rodnjacima, čak i onim u Zemaljskoj vladi. naš islamski, uređivan u čistom, ali i razu-
Odobrenje za pokretanje Behara potpisao mnom islamskom duhu”, da bi u nastavku
je lično Benjamin Kalaj. Hadžić i Mulabdić bili su pisma iznio dvojnu idejnu platformu časo-
složni u namjeri da mjesto pisa: “Prosvjetljenje i kulturni napredak
FORMIRANJE ČITALAČKE PUBLIKE našeg elementa usporedo i nerazdruživo sa
Prvom naslovnicom Behara dominirao urednika prepuste mladom islamsko-moralnim odgojem. U jednu rieč:
je kameni portal prekriven arabeskama, na vjera i prosvjeta”, pisao je Hadžić.
čijoj je sredini ispisan veliki naslov lista, a Safvet-begu Bašagiću, tada Rizvić piše da nije poznato u kojoj je
u lijevoj strani Begova džamija s pejzažom tridesetogodišnjaku koji se mjeri Mulabdiću odgovarala ovakva kon-
Trebevića u njenoj pozadini. Svijet Behara, cepcija časopisa, jer je u njoj islam istaknut
smješten ponad naslova, označavao je pro- još uvijek školovao u Beču. kao jedan od obrazovnih ciljeva lista, a ne
ljeće i prvo godišnje doba kao simboličan I pored svoje mladosti, kao opći kulturni i duhovni supstrat na koji
početak književne i kulturne, ali i poeziju treba računati. Hadžić je, dakle, težio i za
i njenu lirsku narodnu svježinu. Iz jednog “Bašagić je među njima bio svojevrsnom reformom islama smatrajući
pisma koje je Bašagić poslao Abdulahu Ajni da će se upravo kroz Behar ona moći na
Bušatliću vidi se da je sam Bašagić doživ- najugledniji i najpoznatiji, i pravilan način artikulirati. U Behar je, do-
ljavao Behar ne samo kao časopis već kao kao pjesnik sa naglašenim ista, začeta i svojevrsna islamska reforma.
“kulturni pokret bosansko-hercegovačkih Kroz časopis je artikuliran taj početni re-
muslimana”. Bašagić je u Beharu vidio, i to idejama kulta domaće formistički impuls, a činjenica da je i časni
neumorno pokazivao kroz brojeve koji su grude i plodnog spajanja reis Džemaludin ef. Čaušević bio aktivan
izlazili, obimnu književnu, prosvjetnu i saradnik Behara mnogo govori o značaju
kulturnu akciju koja se prvi put u tako ši- istoka i zapada, i kao koji se pridavao islamu kroz ovaj časopis.
rokom zamahu pokreće među Bošnjacima. Ipak, ulema je u to vrijeme bila prezauze-
U narodu je list dobro primljen. Pretpla- naučnik i historičar ta borbom za vjersku i vakufsko-mearif-
ta je počela odmah stizati, a s njom prizna- koji je podizao klonulu sku autonomiju. Iako su pojedinci i ranije
nja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom radili na reformi islamske misli u Bosni,
sedmično, a ne jednom u petnaest dana samosvijest Muslimana istinska reforma nastupit će u desetljeći-
– što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić ističući njihovo slavensko ma koja dolaze, što svjedoči da je značaj
navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što samog Behara nadilazio njegov početni
pokazuje da je Behar čitan i među ženskom porijeklo i staru slavu” kulturni impuls. n

STAV 14/5/2020 75