Page 74 - STAV broj 271

KULTURA

120 godina od pokretanja “Behara”

ČASOPIS U KOJEM SU POLOŽENI

TEMELJI NAŠEM KNJIŽEVNOM I

KULTURNOM PREPORODU

U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi
čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala

praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan
i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih
sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom
mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase

i otvorio prostor koji prije nije postojao u bošnjačkoj kulturi pismenosti

Piše: Hamza RIDŽAL o organizovanom razvijanju i podsticanju S ciljem osnivanja časopisa, pokretači
književnog stvaranja bosanskohercegovačkih su organizirali jedan širi sastanak bošnjač-
Muslimana i stvaranju stalne muslimanske kih intelektualaca u prostorijama ruždije na
čitalačke publike, u odnosu prema dotadaš- Bentbaši. Na tom se sastanku našao manji
rije tačno 120 godina, u maju 1900. njim sporadičnim pokušajima individualne skup činovnika iz vakufske direkcije i ne-
godine, pokrenut je časopis Be- književne aktivnosti, koji su bili ograniče- koliko mlađih kadija, zatim Riza-beg Ka-
har, list za pouku i zabavu, slavni ni na podliske zvaničnih i informativnih petanović Ljubušak, arabista Ibrahim Re-
Pčasopis koji je afirmirao bošnjačku listova, na saradnju i gostovanje u srpskim povac, Fehim Spaho, Hilmi Muhibić, Salih
književnost i kulturu stavivši ih u središte i hrvatskim listovima u Bosni i Hercegovi- Alićehić, Hajdar Fazlagić i drugi. Sastanak
svog interesiranja. U njemu su publicirane ni i izvan njenih granica, ili su se pojavili u je protekao u hladnoj atmosferi jer su mno-
brojne kritike, poezija i proza, a posebno je obliku malog broja zasebnih izdanja, knji- gi učesnici isticali malodušnu bojazan za
važno istaknuti da su u skoro svakom bro- ga, zbirki i brošura”, piše Muhsin Rizvić u uspjeh projekta. Ipak, kako piše Mulabdić
ju Behara publicirane i narodne umotvori- književnohistorijskoj monografiji Behar. u svojim uspomenama u Beharu, “konačno
ne i građa iz usmene književnosti. Da nije se ipak prodrlo i odlučilo pozitivno”, pa je
bilo Behara, mnoge usmene pjesme i hika- BAŠAGIĆ KAO JAMSTVO USPJEHA zakazan još jedan sastanak kako bi se do-
je, sevdalinke i balade možda nikad ne bi Hadžić i Mulabdić bili su složni u na- govorili detalji. Prije drugog sastanka, odr-
ostale zabilježene. Pokretači Behara bili su mjeri da mjesto urednika prepuste mla- žanog u februaru 1900. godine, javnost je
najistaknutiji kulturni pregaoci bošnjačkog dom Safvet-begu Bašagiću, tada tridese- upoznata s idejom pokretanja časopisa, te
modernog preporoda: Safvet-beg Bašagić, togodišnjaku koji se još uvijek školovao u se, kako piše Rizvić, radoznalo iščekivalo
Edhem Mulabdić i Osman Nuri Hadžić. Beču. I pored svoje mladosti, “Bašagić je pokretanje tog novog lista.
Svi su oni bili već afirmirani kulturni pre- među njima bio najugledniji i najpoznatiji, Drugi sastanak protekao je u organiza-
gaoci s objavljenim knjigama poezije, pro- i kao pjesnik sa naglašenim idejama kul- cionoj atmosferi. Činjenica da je jedan dio
ze i publicistike. Veleposjednik iz Tešnja, ta domaće grude i plodnog spajanja istoka prisutnih raspravljao o tome da li će list
znameniti Ademaga Mešić, brinuo je o fi- i zapada, i kao naučnik i historičar koji je biti na arebici ili latinici najbolje svjedoči
nansijskom dijelu projekta, te je smatran podizao klonulu samosvijest Muslimana o atmosferi koja je vladala među jednim
vlasnikom časopisa. ističući njihovo slavensko porijeklo i staru dijelom bošnjačke inteligencije tog vreme-
Kroz deset godina kontinuiranog po- slavu”. Rizvić još dodaje da je u Bašagiće- na. Pritom je ponovo postavljeno pitanje fi-
stojanja, prije nego je ugašen pa ponovo vom orijentalističkom školovanju u Beču nansijskog održavanja časopisa, ali sumnju
pokrenut 1927. godine, Behar je obrađivao bilo makar i prividno objedinjeno i svje- u održivost i moguću finansijsku propast
teme bošnjačkog narodnog i kulturnog ži- tovno i teološko, pa je cjelinom svoje lič- rastjerala je odlučna izjava Ademage Meši-
vota, s ciljem njegova oblikovanja i usmje- nosti predstavljao izrazito pogodnu osobu ća, koji je kazao da će on lično nadoknaditi
ravanja u pravcu prosvjetnog i kulturnog za namijenjeni posao. Kad se u ljeto 1899. troškove koje prihodi lista ne budu mogli
napretka. “S obzirom na bujnost književnog godine vratio na ferije u Sarajevo, Mulabdić pokriti. Za urednika je potvrđen Bašagić,
razvitka, uz nizanje književnih rezultata i mu je izložio ideju o pokretanju časopisa i koji je listu dao ime Behar. Nakon što je
osvajanje svih oblika književnog stvaranja, želju da Bašagić bude njegov prvi urednik, upućena molba u kojoj se traži dozvola da
koju je omogućila pojava Behara sa konti- čime se on, prema Mulabdićevim riječima, se pokrene jedan takav list, Zemaljska vla-
nuitetom književnih listova do Prvog svjet- oduševio i prihvatio prijedlog da preuzme da je molbu proslijedila Zajedničkom mi-
skog rata, od 1900. godine može se govoriti uređivanje časopisa. nistarstvu u Beču, s popratnim dopisom u

74 14/5/2020 STAV