Page 73 - STAV broj 271

ne samo književnog već i historijskog, na- samo uzgred spominjani. Mada, Rizvić je ‘hidžru’ u preostali dio Osmanskog carstva,
učnog, kulturološkog itd. Tako da sam se napisao knjigu koja je i do danas nepre- što će dovesti do velike i tragične depopu-
desetak godina bavio Bašagićem i napisao vaziđena, a to je povijest muslimanske lacije Bosne, a što je posebno tragično bilo
tu monografiju 2006. godine. I nakon što književnosti, kako se tada zvala, u doba s obzirom na odlazak i mnogih koji su ra-
sam objavio ovu knjigu, nastavio sam se austrougarske vladavine, a mi kao studenti nije činili društvenu, kulturnu, naučnu i
baviti njegovim djelom shvatajući njegov to nismo dovoljno izučavali. Takve su bile obrazovnu elitu. Drugi, oni koji su ostali u
značaj, ali i da je ono nedovoljno valori- povijesne okolnosti da se tek nakon rata Bosni, uglavnom su s nepovjerenjem pri-
zirano. Mada se u posljednje vrijeme po- sve to počelo izučavati”, potcrtava Džanko. hvatali novu, austrougarsku vlast i uopće
javljuje dosta studija i knjiga o Bašagiću Profesor bošnjačke književnosti i pred- novi društveno-kulturni trenutak i, na
koje sagledavaju njegovo djelo iz različi- sjednik BZK “Preporod” prof. dr. Sanjin neki način, isključili se iz matice života,
tih uglova i interpretacijskih perspekti- Kodrić tvrdi da već i letimični pogled na a što je vodilo i mogućnosti suštinskog ne
va. Ali još Bašagić čeka na neke cjelovite Bašagićevu biografiju, a nekamoli studio- samo nazatka već i nestanka bošnjačkog
monografije i knjige koje bi se pozabavile zniji uvid u njegov život i sveukupno nje- naroda u Bosni kao njihovoj domovini”,
njegovim cjelokupnim književnim opu- govo djelo i djelovanje, otkriva jednu od objašnjava Kodrić.
som, životom, političkim i publicističkim najznačajnijih ličnosti u novijoj bošnjačkoj Nasuprot ovim tendencijama, već
angažmanom, kao i prosvjetno-kulturo- povijesti. “To je vrlo krupna ocjena, ali je u u prvim godinama nakon austrougar-
loškim”, naglašava Džanko. potpunosti utemeljena jer je Bašagić bio u ske okupacije Bosne javit će se oni koji
Kada je riječ o zastupljenosti Bašagića suštini predvodnik čitave jedne generaci- će imati hrabrosti uhvatiti se u koštac s
na studiju književnosti u Sarajevu prije je koja je gradila i naš kulturno-kolektiv- izazovima povijesne situacije u kojoj su
Agresije na Bosnu i Hercegovinu, Džanko ni identitet, ali i naš cjelokupni svijet, ili se Bošnjaci našli nakon 1878. godine. Tu
kaže da je njegovo cjelokupno djelo bilo naš cjelokupni kulturno-društveni okvir generaciju, ističe Kodrić, inicirao je već
svedeno na jedan ili dva časa, što je bilo u kojem po mnogo čemu živimo i danas. i Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak,
nedovoljno da bi se istakao značaj takvog Bašagić je, naime, cijelim svojim i živo- ali stvarni pokretač, stvarni aktivist ove
pisca. “I ne samo pisca već i historičara, tom, i djelom, i širim djelovanjem nastojao nove generacije i stvarni njen predvod-
intelektualca, jedne figure koja je zaista odgovoriti na situaciju u kojoj su se našli nik bit će upravo dr. Safvet-beg Bašagić.
značajna za kulturu bošnjačkog naroda, Bošnjaci i Bosna i Hercegovina nakon au- “U najkraćem, njegov je ideal bio spoj
kao i cijele Bosne i Hercegovine. Inače strougarske okupacije Bosne 1878. godi- prošlosti i aktuelnih izazova, odnosno
se bošnjačka književnost izučavala samo ne. To je posebno kod Bošnjaka izazvalo spoj tradicije i modernosti, ili spoj mu-
u okvirima bosanskohercegovačke knji- strahoviti ne samo kulturni već i najširi slimanskog Orijenta i evropskog Zapa-
ževnosti, a ne kao posebna nacionalna društveni lom, strašnu kulturnu dramu i da u Bosni i identitetu Bošnjaka, o čemu
književnost. To je onda u manjem obimu traumu, od koje se u nekim segmentima je pisao i kao književnik i kao naučnik
proučavano, jer smo više pažnje posveći- još nismo dokraja oporavili. Kao što je i čemu je težio svojim sveukupnim kul-
vali piscima koji su značajni za hrvatsku poznato, mnogi će Bošnjaci, među njima turno-društvenim, kao i političkim dje-
i srpsku književnost, a bošnjački pisci su mnogi uglednici, učiniti u tom trenutku lovanjem”, zaključuje Kodrić. n

Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod”

U “GODINI PREPORODA” SAFVET-BEG BAŠAGIĆ U CENTRU PAŽNJE

Ova, 2020. godina višestruko je jubilarna i zato posebno važna za afirmiranju kako bosanskohercegovačke, tako i bošnjačke književ-
Bošnjačku zajednicu kulture (BZK) “Preporod“ kao temeljnu i naj- nosti, koje su desetljećima bile smatrane “nepostojećim” književ-
stariju ustanovu kulture Bošnjaka. U njoj se, naime, stječe nekoliko nostima, odnosno zabranjene, negirane i marginalizirane. Svojim
značajnih godišnjica vezanih za BZK “Preporod“, te je to razlog za- golemim naučnim djelom Rizvić je bio jedan od onih koji su isprav-
što smo 20. februara ove godine, na Dan BZK “Preporod”, najavili ljali ove strašne nepravde i naučne besmislice, a svoje silno znanje
Godinu “Preporoda”. Namjeravali smo tako, pod ovim jubilarnim i afirmatorsku energiju 1990. godine unio je i u tad tek obnovljeni
naslovom, obilježiti niz važnih godišnjica vezanih kako direktno za “Preporod”, iznova utemeljujući “Preporod” kao stožernu kulturnu
sam “Preporod“, tako i za kulturu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine ustanovu Bošnjaka.
uopće, što je, inače, teško razdvajati s obzirom na ključno važnu Niz je i drugih vrlo važnih godišnjica koje su vezane za ovu, 2020.
ulogu “Preporoda“ u kulturnom životu i Bošnjaka i Bosne i Herce- godinu, ali zasigurno najveća i najvažnija, posebno u širim okvirima,
govine već gotovo 120 godina. jeste 150. godišnjica rođenja dr. Safvet-bega Bašagića (1870–
U nizu tih važnih godišnjica koje obilježavamo ove godine prva je 1934), a koja je također na poseban način direktno vezana i za
30. godišnjica obnove rada BZK “Preporod”, koji je osnovan pod BZK “Preporod”.
imenom društva “Gajret” još 1903. godine, pri čemu su jugoslaven- Naime, kao što je poznato, ili kao što bi poznato moralo biti, Baša-
ske vlasti 1949. godine zabranile rad “Preporoda”, da bi tek 1990. gić je jedna od najznačajnijih ličnosti u novijoj bošnjačkoj povijesti,
godine on bio obnovljen, s propašću jugoslavenskog socijalistič- znameniti bošnjački narodni preporoditelj, pjesnik, dramski pisac i
kog poretka i demokratizacijom zemlje. U pitanju je vrlo važan naš prevodilac, kulturni i naučni radnik te društveno-politički aktivist s
jubilej, jubilej koji govori o tradiciji i trajnosti “Preporoda” i kao kul- kraja 19. i početka 20. stoljeća itd. No, što s posebnim ponosom
turne ustanove i kao ideje koja, evo, traje više od jednog stoljeća. ističemo, Bašagić je bio i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik
Tu je i 90. godišnjica rođenja prof. dr. Muhsina Rizvića (1930– današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“, koja je, baš s
1994), prvog predsjednika obnovljenog “Preporoda”, ali i našeg Bašagićem na čelu, osnovana dalekog, ali sudbinski prekretnog
najznačajnijeg historičara bošnjačke i bosanskohercegovačke knji- 20. februara 1903. godine pod imenom društva “Gajret” kao pre-
ževnosti, neobično vrijednog i posvećenog proučavaoca naše knji- tečom i pravnim prethodnikom današnjeg “Preporoda”, uz društvo
ževne povijesti. Rizvić je imao nesumnjivo vodeću ulogu u naučnom “Narodna uzdanica” iz 1924. godine.

STAV 14/5/2020 73