Page 47 - STAV broj 223

prirodnih resursa koji se nalaze u ovom Pored begovskih porodica, u Potkalinju metara. Ne zna se da li je to bila ujedno
području, Potkalinje je važilo kao prima- su, kao manji zemljoposjednici, živjele još i prva džamija u Potkalinju. Džamija je
mljivo mjesto za život. Zato je bilo nase- bošnjačke porodice Grošić, Babić, Musić, imala i stalnog imama sve do kraja Dru-
ljeno još u doba osmanske uprave u Bosni Kulauzović i Dizdarević. Na većim musli- gog svjetskog rata.
i Hercegovini. manskim posjedima živjeli su i kmetovi
ili čifčije koji su obrađivali zemlju, dajući NESTAJANJE BOŠNJAKA I
BEGOVSKO NASELJE pri tome zemljoposjednicima jednu treći- DOSELJAVANJA SRBA
Potkalinje se u historijskim dokumen- nu usjeva. Vlasnici cjelokupnog zemljišta U vrijeme austrougarske vladavine
tima prvi put spominje 1785. godine kao bili su Bošnjaci. Zahvaljujući plodnim na područje Hašana i Potkalinja doselja-
muslimansko selo. Zajedno sa susjednim ravnicama, poljoprivredni prinosi bili su va velik broj srpskih porodica, uglavnom
Hašanima, Potkalinje je pripadalo ista- jako visoki, što je u to vrijeme stanovni- iz Like. Većina njih dolaze kao kmetovi,
knutim begovskim, krajiškim porodica- cima omogućavalo dosta lagodan život. dok je među njima bio i znatan broj onih
ma. U ovim su mjestima živjeli begovi U središtu sela nalazila se prizemna koji su uzurpirali muslimanska imanja.
Krupići i Beširevići, koji su imali i svo- džamija iz 1871. godine koju je krasila dr- Prof. dr. Husnija Kamberović u djelu Be-
je kule i odžake. Ostaci jedne begovske vena zatvorena munara. Građevina je bila govski zemljišni posjedi u Bosni i Hercego-
kule još su vidljivi u susjednim Hašani- zidana kamenom. Debljina zidova bila je vini navodi sljedeće: “Ovi Ličani i Dal-
ma. Među ovdašnjom vlastelom posebno oko 60 centimetara, dok su unutrašnje matinci naseljavali su se kao kmetovi ili
su bili znameniti begovi Krupići, koji su dimenzije objekta iznosile 8,50 x 7,50 uzurpatori, a dolazili su sa izbjeglicama
samo u kotaru Bosanska Krupa posjedovali
7.615,808 dunuma zemlje, od čega je samo
na oranicu otpadalo 5.532,999 dunuma.
Iako je siromašenje i propadanje ove
vlastelinske porodice počelo pri kraju
osmanske uprave u Bosni i Hercegovini,
Krupići su zadržali glas ugledne porodice
i u narednim desetljećima. Krajem austro-
ugarske vladavine, tačnije 1918. godine,
iako su u Potkalinju posjedovali svega 11
selišta i zemljište površine 455,15 dunuma,
Krupići su i dalje ostali prilično imućni,
s obzirom na to da su počeli da se bave
trgovinom. Posljednji beg iz porodice
Krupić koji je u Potkalinju imao trgovač-
ku radnju bio je Derviš-beg Krupić, koji
je oko 1932. godine prodao svoje imanje
jednom pravoslavnom seljaku i odselio u
Gornju Puharsku kod Prijedora.

STAV 13/6/2019 47