Page 73 - STAV broj 156
P. 73

Grupa pisaca iz Srbije naglašava da-       U administrativnom smislu, na prostoru bivše Jugoslavije
lje u Predlogu da hrvatsku deklaraciju         formulacijama glavnih pitanja jezičke politike nije se prilazilo
smatra reprezentativnom i meritornom           s dovoljnom osjetljivošću za jezičke probleme, koji će u
te da smatra Bečki i Novosadski dogo-          kasnijem periodu zajedništva u bivšoj državi predstavljati
vor poništenim. Također navode da će           “spoticajne” teme i česte kočnice zajedništvu te “bratstvu i
uputiti zahtjev nadležnim organima da          jedinstvu” na štokavskom prostoru
se iz zvanične upotrebe izbace nazivi hr-
vatsko-srpski i srpsko-hrvatski te da se       ni nakon Novosadskog dogovora nisu              nakon donošenja Predloga za razmišljanje.
“sprovodi ravnopravnost svih jugoslo-          mogli biti odraz proklamiranog bratstva         Ovakva dinamika aktivnosti Saveza ko-
venskih jezika i azbuka”.                      i jedinstva u bivšoj socijalističkoj Jugo-      munista ukazuje na ozbiljnost situacije.
                                               slaviji, a pogotovo poslije objavljivanja       Drugi dokument Saveza komunista
    Predlog za razmišljanje naišao je na       zahtjeva iz hrvatske jezičke deklaracije.       BiH koji se bavi jezičkom situacijom u
osudu i u Srbiji pa je u zagrebačkom iz-                                                       Bosni i Hercegovini nakon spornih jezič-
danju Borbe, koja je i objavila Predlog tek        Suprotstavljeni stavovi o jezičkoj pro-     kih dokumenata iz Hrvatske i Srbije jeste
2. oktobra 1967, taj dokument ocijenjen        blematici između Srba i Hrvata izvan Bo-        Ocjena izvršnog komiteta Centralnog komi-
kao “šovinistički pandan Deklaraciji o po-     sne i Hercegovine odražavali su se i na         teta Saveza komunista Bosne i Hercegovine
ložaju i nazivu hrvatskoga književnog jezi-    jezičku situaciju u Bosni i Hercegovini, u      stanja u oblasti jezika u Bosni i Hercegovini,
ka”. Ovako kasno objavljivanje Predloga        kojoj se počela osjećati izvjesna polariza-     koji je donesen 15. marta 1968. godine.
uvjetovano je zahtjevom njegovih potpi-        cija u upotrebi dviju varijanata, istočne i     U prvom se dokumentu ističe “da su
snika, koji nisu željeli da se objavljuje jer  zapadne, ili beogradske i zagrebačke, koje      Deklaracija i Predlog ne samo izraz na-
nije bio dokument, već samo prijedlog za       su u Bosni i Hercegovini već bile počele        cionalističkih i šovinističkih gledanja i
razmišljanje.                                  potiskivati autohtoni bosanskohercegovač-       opredjeljenja njihovih potpisnika, nego i
                                               ki jezički izraz. Bilo je uočljivih tenden-     pokušaj otvorene političke diverzije pro-
SAVEZ KOMUNISTA BOSNE                          cija da se bosanskohercegovačka jezička         tiv bratstva i jedinstva, ravnopravnosti
I HERCEGOVINE IZMEĐU                           praksa stavi pod utjecaj izvanbosanskih         i socijalističkog patriotizma naroda Ju-
“DEKLARACIJE” I “PREDLOGA”                     varijantskih jezičkih centara. Takve su         goslavije”. Dalje se kaže kako je “jedna
                                               tendencije nailazile na unutarbosanske          od osnovnih dužnosti komunista Bosne
    Zahtjevi iz Deklaracije i Predloga za      otpore koji su često bili bosanskoherce-        i Hercegovine dalje njegovanje i jačanje
razmišljanje nisu mogli proći bez odjeka       govački u pravom značenju i koje su često       bratstva i jedinstva na osnovi ravnoprav-
u Jugoslaviji, posebno u Bosni i Hercego-      zastupali pripadnici svih naroda. Tako su       nosti radnih ljudi – Srba, Hrvata i Musli-
vini, u kojoj je jezičko, kao i svako drugo    autohtone jezičke osobine Bosne i Her-          mana u našoj Republici”.
nacionalno pitanje, bilo vrlo osjetljivo.      cegovine, ono što će se u tome vremenu          I u drugom se dokumentu naglaša-
Moglo je to prerasti u problem širih raz-      nazvati bosanskohercegovačkim standar-          va osjetljivost jezičkog pitanja te pravo i
mjera koji je tadašnju Bosnu i Hercegovi-                                                      ravnopravnost u upotrebi jezičkih izra-
nu mogao staviti u središte problema koji            dološkim izrazom, imale svoje “za-
su proizlazili iz “jezičkih” odnosa Srba i           stupnike” u svim narodima.
Hrvata izvan Bosne i Hercegovine, koji
                                                         Deklaracija i događaji u vezi s
                                                     njom pokrenuli su brojne aktivnosti       žajnih mogućnosti, upotreba varijanti i
                                                     Saveza komunista Bosne i Hercego-         njihova miješanja. Naglašava se da će veća
                                                     vine, koji je u duhu svojih proklami-     aktivnost komunista i drugih radnih lju-
                                                     ranih načela nastojao smanjiti štetne     di voditi bržem i efikasnijem realiziranju
                                                     utjecaje koje je Deklaracija izazvala     postavljenih zadataka.
                                                      u javnosti, ali i među članstvom u       Ipak je Deklaracija izazvala probleme
                                                      pojedinim lokalnim organizacija-         i u nekim partijskim organizacijama, što
                                                      ma Saveza komunista, iako se mora        potvrđuju dokumenti Saveza komunista
                                                      istaknuti da je u Savezu komunista       BiH koje je objavio Amir Duranović u
                                                      BiH postojao visok stepen jedin-         radu Vjesnici proljeća. Reakcije u Bosni i
                                                      stva, barem javno proklamiran, u         Hercegovini na objavljivanje “Deklaracije
                                                      odnosu na događaj koji je “uvezen”       o nazivu i položaju hrvatskog književnog
                                                      u Bosnu i Hercegovinu.                   jezika” i “Predloga za razmišljanje” u Pri-
                                                                                               lozima br. 40. za 2011. godinu.
                                                           Aktivnosti Saveza komunista u       Za ovu je temu zanimljiv još jedan do-
                                                       rješavanju nastalih problema bile       kument. To je Otvoreno pismo nastavnika i
                                                       su brojne, o čemu svjedoče različiti    saradnika Filozofskog fakulteta u Sarajevu,
                                                       dokumenti. U tim su aktivnostima        nastalo 28. marta 1967. godine, samo dan
                                                       najznačajnija dva dokumenta. Prvi       nakon Izjave Izvršnog komiteta Centralnog
                                                       je Izjava Izvršnog komiteta Central-    komiteta Saveza komunista Bosne i Herce-
                                                       nog komiteta Saveza komunista Bo-       govine, a objavljeno u Prosvjetnom listu 1.
                                                       sne i Hercegovine povodom “Dekla-       aprila 1967. godine. Može se pretpostaviti
                                                       racije o nazivu i položaju hrvatskog    da je nastalo po zadatku i da ga niko nije
                                                       književnog jezika” i “Predloga za       shvatao kao prvoaprilsku šalu.
                                                       razmišljanje” grupe članova Udru-       Zanimljivo je da se te 1967. godine u
                                                        ženja književnika Srbije. Ovaj je do-  nevrijeme pojavio i značajan tekst Mu-
                                                        kument donesen 27. marta 1967.         hameda Filipovića Bosanski duh u knji-
                                                        godine, samo deset dana nakon          ževnosti – šta je to?, koji je izazvao brojne
                                                                                               reakcije i osude.               n
                                                        donošenja Deklaracije i osam dana

                                                                                                                         STAV 1/3/2018 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78