Page 70 - STAV broj 156

kultura

Jezička politika bivšeg Saveza komunista Bosne i Hercegovine

Između hrvatske
“Deklaracije” i srbijanskog
“Predloga za razmišljanje”

Službena jezička politika u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata počela je 8. januara
1946. godine, kada je u Službenom listu objavljen Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine,
u kojem se na jezik odnose odredbe iz članova 14. i 114. U tom je ustavu ime službenog jezika bilo
srpski ili hrvatski jezik. To je bio početak državne i republičke jezičke politike, koja će se poslije
ispoljavati na različite načine, a vrlo često i odlukama Centralnog komiteta i različitih organa
Saveza komunista BiH. Najveći broj aktivnosti Saveza komunista BiH koji su bili u vezi s jezičkom
politikom proizlazili su iz “jezičkih” odnosa Srba i Hrvata izvan BiH, koji ni nakon Novosadskog
dogovora nisu mogli biti odraz proklamiranog bratstva i jedinstva. Pokazuju to i dva dokumenta –
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Predlog za razmišljanje, čiji su odjeci
uzdrmali i jezičku situaciju u BiH

Piše: Refik BULIĆ Republici Bosni i Hercegovini uživaju u knjizi Standardni jezik i nacionalni od-
pravo i zaštitu svog kulturnog razvitka i nosi u Bosni i Hercegovini (Institut za je-
K njiževnojezička politika u Bosni slobodne upotrebe svog jezika.” Kao što zik, Sarajevo, 2001, str. 201), u kojoj su
i Hercegovini i njezino provođe- se vidi iz navoda, ovaj se član odnosi na objavljeni i jezički dokumenti koje na-
nje u praksi bila je i ostala česta i jezičku politiku koja je u vezi s pravima vodimo ovdje. Šipka napominje da se
zanimljiva tema. Tako veliko za- nacionalnih manjina i u njoj nema na- “u svim tim aktima govori (se) o četiri
nimanje za nju sasvim je normalno u više- znaka o službenom jeziku. jezika naroda Jugoslavije: srpskom, hr-
nacionalnim zajednicama kakva je Bosna vatskom, slovenačkom i makedonskom”,
i Hercegovina. Bavljenje ovom temom u Takve eksplicitne odredbe nema ni ali da se iz formulacija u Ustavu Fede-
prošlosti moglo je biti inicirano različi- u članu 114, u kojem se također govori rativne Narodne Republike Jugoslavije
tim motivima autora, a najčešće težnjom o građanskim pravima u postupku pred može zaključiti da postoji čak šest jezi-
dokazivanja potrebe za jezičkom toleran- sudovima. U članu 114. piše: “Postupak ka. Taj se zaključak može izvesti iz for-
cijom, ali i dokazivanjem odsustva tole- pred sudovima vodi se na srpskom ili mulacije člana 65. spomenutog ustava, u
rancije u sredini u kojoj bi ona trebalo da hrvatskom jeziku. Građani koji ne znaju kojem u latiničkoj verziji piše: “Zakoni i
bude mjerilo ponašanja. ovaj jezik mogu se služiti svojim jezikom. drugi opći propisi Federativne Narodne
Tim građanima se obezbjeđuje pravo da Republike Jugoslavije objavljuju se na
se upoznaju sa cjelokupnim materijalom jezicima narodnih republika.”
i da preko prevodioca prate rad suda.”
USTAVI IZ 1946. GODINE Ipak je iz člana 114. jasno da je službeni Ovaj citat iz spomenute Šipkine knjige
jezik u Bosni i Hercegovini srpski ili hr- pokazuje da se u administrativnom smi-
S obzirom na ustavnu ravnopravnost, vatski i da je to naziv jednog jezika, da- slu na prostoru bivše Jugoslavije formu-
koja se u Bosni i Hercegovini odnosila i kle, da se naziv srpski ili hrvatski odnosi lacijama glavnih pitanja jezičke politike
na slobodu u izboru jezičkih izražajnih na jedan jezik. nije prilazilo s dovoljnom osjetljivošću
sredstava, jezička su pitanja morala biti za jezičke probleme, koji će u kasnijem
regulirana i nizom dokumenata o knji- Odredbe o tome je li u Federativnoj periodu zajedništva u bivšoj zajedničkoj
ževnojezičkoj politici. Narodnoj Republici Jugoslaviji, kako se državi predstavljati “spoticajne” teme i
zvala u vrijeme donošenja prvog ustava česte kočnice zajedništvu te “bratstvu i
Službena jezička politika u Bosni i poslije Drugog svjetskog rata, jedan ili jedinstvu” na štokavskom prostoru.
Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata više jezika nisu sasvim jasne iz ustava
počela je 8. januara 1946. godine, kada je drugih republika, pa i Ustava Federativ- Ustav Federativne Narodne Republike
u Službenom listu objavljen Ustav Narodne ne Narodne Republike Jugoslavije. Tako Bosne i Hercegovine iz 1946. godine bio je
Republike Bosne i Hercegovine, u kome se se “u nekim ustavima i drugim zakon- početak bosanskohercegovačke jezičke po-
na jezik odnose odredbe iz članova 14. i skim aktima srpski ili hrvatski (ili srp- litike nakon Drugog svjetskog rata, koja
114. Član 14. odnosi se na slobodu upotre- skohrvatski i hrvatskosrpski) uzimaju će se u kasnijem periodu ispoljavati na
be jezika nacionalnih manjina i u njemu kao posebni jezici”, navodi Milan Šipka različite načine, a vrlo često i odlukama
piše: “Nacionalne manjine u Narodnoj

70 1/3/2018 STAV