Page 65 - STAV broj 156
P. 65
od najljepših kulturno-historijskih blaga bio je šejh i gazija, a historijski zapisi tek ovih dana kanalizacioni sistem gradi
u našoj zemlji, Vrelo Bune, a posljedično upućuju da je širio islam i tesavvuf po u Mostaru. Vakufski kompleks tekije na
i Blagajska tekija, moglo bi biti izvrgnuto slavenskom svijetu, te da je u tome bio Buni, poznatiji kao musafirhana, obnov-
devastaciji ukoliko se nešto protiv toga u iznimno uspješan, do te mjere da je kao ljen je i otvoren 2012. godine.
bliskoj budućnosti ne poduzme. Pitanje je sveti čovjek bio poštovan i među pravo- Vrelo Bune i Blagajska tekija među
na koji način pomoći ovaj bosanskoherce- slavnim svijetom. Međutim, Saltukov najposjećenijim su i svakako najintrigan-
govački biser, s obzirom na to da s fede- mezar u Blagaju nije jedini njegov me- tnijim mjestima u Bosni i Hercegovini,
ralnog nivoa u ovom kraju nije bilo većih zar (postoji vjerovanje da je sahranjen, no, kako ovo mjesto sačuvati od pomo-
ulaganja (izuzev ulaganja na Starom gra- po svojoj volji, u sedam, a po nekima i darskih devastacija? Plijesni na betonu,
du, tj. Tvrđavi hercega Stjepana Kosače dvanaest različitih mezara). plastične flaše i papiri, radilišta koja nisu
i dijelu urađenog puta do Blagaja), kako označena, restorani izgrađeni bez bilo ka-
su nam rekli neki od naših sagovornika Blagajska tekija govori i o kontinui- kve vizualne i arhitektonske usklađenosti s
koji su egzistencijalno vezani uz ovaj kraj. tetu vjerovanja i o islamsko-bogumilskoj prirodnim ambijentom i tekijom, prilazni
koegzistenciji budući da je, prema nekim put zakrčen automobilima i štandovima s
ZAGONETNI SARI SALTUK-BABA historičarima, na istom lokalitetu ranije turističkim tričarijama, “divlje” izgrađen
bilo bogumilsko svetište. Tekija je više most koji vodi u plutajuće restorane i koji
Vrelo Bune, prema mnogim podacima, puta obnavljanja, a hronogram o njenoj pri tome zaklanja pogled na vrelo – ova-
najveće je izvorište pitke vode u Evropi, obnovi iz 1716. godine glasi: “Promotriš ko bi se danas moglo opisati Vrelo Bune.
gdje u jednoj jedinoj sekundi iz izvora izađu li Misir ili Šam, nećeš naći ovakvo prebi- Zima pokazuje ono što je ljeti skriveno. U
43 kubika pitke vode. Uz sam izvor Bune, valište. Bez ikakve sumnje je ovo sastaja- jednom od restorana s druge strane Bla-
na ulazu u pećinu, izgrađena je derviška lište erenlera oko kojeg danonoćno obilazi gajske tekije, mjesto “begove čorbe”, po-
tekija. Kako ističe Adem Handžić, u pro- i Hidr kao oko Ka’be. Svi koji posjete ovo tura se “gobova juha”, a pod isprikom da
cesu oblikovanja kasaba u Bosni dvije su privlačno mjesto, sa zanosom i gorljivošću “nije sezona”.
najvažnije komponente, a to su derviška i tu uče Feth-dovu, a kada ugledaju svod “Ovo nije begova čorba. Ovo je in-
državna. Derviška ustanova, čijim se osni- veličajne kupole, oni ničce padaju Uzvi- stant-supa”, kažem. “Je, je, iz kesice”, od-
vanjem polažu temelji jedne kasabe, bila je šenom Stvoritelju, jer je ta kupola djelo govara konobar. Prije posljednjeg rata je,
zavija, kolokvijalno poznatija kao tekija. Uzvišenog Stvoritelja, a velika je koliko prisjećaju se mještani Blagaja, na ovom
Njen osnivač bio je neki od šejhova pri- kupola svih džamija. Tu je Tvorac pokazao mjestu radio samo jedan restoran, radio je,
padnika određenog derviškog reda. Der- snagu Svoje svemoći, i samo riječju ‘kun’ kako kažu, “k’o fabrika”, i nije bilo govora
viški redovi i bratstva bili su i u službi ši- stvorio je građevinu. Pod nebeskim svo- o bilo kakvoj gradnji u okolini tekije. Da
renja islama, a na prostore koje je kasnije dom nema nijedne vrste ptica, a da ovdje li je razlog nebrige nadležnih institucija
osvajala osmanska vojska dolazili su puno nemaju svoje gnijezdo.” koje se bave zaštitom kulturnog naslijeđa
ranije te uspostavljali vrlo prijatne odno- BiH možda u činjenici da se (ipak) radi o
se s domaćim stanovništvom. U Bosni su ZIMA POKAZUJE ONO ŠTO JE bošnjačkom mjestu u većinskom hrvat-
se derviši rano pojavili, a o čemu svjedoče LJETI SKRIVENO skom kantonu ili se, nažalost, radi o nepo-
dva derviška nišana koja se danas nalaze štivanju Zakona o gradnji i neuređenom
u haremu Alipašine džamije u Sarajevu U povelji iz 1454. godine, a koja se od- sistemu prostornog planiranja? Procjene
(1461. i 1462. godine). nosi na posjede hercega Stjepana, uz Bla- su da Blagajsku tekiju godišnje posjeti
gaj se posebno ističe da se tu nalaze vrlo više od 200.000 turista i za početak bi se
Prvobitna svrha zavija bila je da služe cijenjene pećine. Danas Blagaj ima sedam zaista trebalo ozbiljno uhvatiti u koštac s
kao konačište siromašnim muslimanima, zaštićenih spomenika kulture, a to su te- gorućim problemima očuvanja identiteta
koji su učenici, sejjidi, ratnici i putnici kija na Vrelu Bune, Sultan Sulejmanova ovog vrijednog spomenika, ali i egzisten-
namjernici, gdje su gosti imali pravo ko- džamija, Stari grad Blagaj, Velagića kuća, cije Vrela Bune, koje bi uz kvalitetnu tu-
načiti do tri noći, a za vrijeme provedeno Karđoz-begov most, Karađoz-begov ha- rističku strategiju u samo nekoliko godina
u zaviji imali su pravo na besplatnu čor- mam i Kolakovića kuća. Blagaj je, kako mu moglo dostići svoje istinske potencijale. Za
bu i hljeb ujutro i uvečer. Prema Mustafi i samo ime kazuje (blag gaj) oaza u herce- sada postoji samo nekoliko sjajnih ideja
Imamoviću, u prvom je redu zavija bila “u govačkom kršu u koju prispijevaju turisti o tome, naprimjer, ideja da se štandovi sa
službi konačišta”. Procjenjuje se da je od iz cijelog svijeta, a među njima je najviše suvenirima ukopaju u brdo ili da se izgra-
pada srednjovjekovne bosanske države do gostiju iz Turske, Njemačke, zemalja arap- di žičara za Stari grad, ali, da bi se to re-
danas samo u Sarajevu i okolini izgrađe- skog govornog prostora, Poljske, Kine i dr. aliziralo, potrebne su veće investicije, no
no oko pedeset tekija, a koje su pripadale O utjecaju i važnosti ovog gradića govori i nijedna sigurno ne može biti veća od ove
različitim derviškim redovima, od mev- izreka: “Šeher Blagaj, kasaba Mostar.” No, iznimne hercegovačke ljepote. n
levijskog, nakšibendijskog do halvetij- Blagaj još uvijek nema izgrađenu kanaliza-
skog tarikata. Tekija u Blagaju, jedna od ciju, a čemu se “nije čuditi” budući da se
najimpozantnijih i isto toliko tajnovita,
pripadala je različitim derviškim redovi-
ma, bektašijama, halvetijama, kadirijama,
dok je danas predvođena vekilom nakši-
bendijskog reda. Osnovana je najkasnije
početkom 16. stoljeća sa svrhom ne samo
da se u njoj obavljaju derviški obredi već i
druge funkcije koje su tekije imale.
U turbetu je, po predajama (budući
da postoji više njegovih mezara), ukopan
zagonetni Sari Saltuk-baba, a do njegova
je mezara mezar šejha Ačik-baše. Prema
historijskim činjenicama, Sari Saltuk-baba
STAV 1/3/2018 65
