Page 62 - STAV broj 156

DRUŠTVO

Nečastiva na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

Snježana Kordić
uporedila Ustav
BiH s Hitlerovim
zakonima
U danima obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika i
promoviranja “jezičke i kulturne raznolikosti te multilingvizma”, lingvistica
Snježana Kordić održala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
antiprigodno predavanja na kojem je opet negirala postojanje bosanskog
jezika, promovirajući jezički hegemonizam i dovodeći u vezi ustave u
Bosni i Hercegovini s nacističkim zakonima o ubijanju Jevreja

Piše: Hamza RIDŽAL gramatiku i rječnik zajedničkog jezika, tri Kordić je poručila studentima
hamza@stav.ba stupa na kojima se uspostavljaju jezički da njih ni na koji način ne
standardi nekog jezika. Naravno, neće to obavezuje činjenica da su
Uz prisustvo pedesetak studenata i ni učiniti, jer takvo nešto ne postoji. bosanski, hrvatski i srpski
dva profesora – Envera Kazaza i jezik navedeni u Ustavu kao
Nenada Veličkovića – održano je Akademik Stjepan Damjanović dao je službeni jezici države Bosne
26. februara u malom amfiteatru intervju za crnogorski portal Analitika dan i Hercegovine. “Zakoni u
Filozofskog fakulteta u Sarajevu izvanna- prije Kordićkinog sarajevskog predavanja, doba nacizma su postojali
stavno predavanje na temu Jezik kao sred- u kojem je plastično objasnio trivijalnost također. Ubijanje sugrađana
stvo ideološke propagande. Predavanje je narativa o zajedničkom jeziku: “Mnogo se odvijalo sve po zakonu”
održala Snježana Kordić, široj javnosti puta ste u nekoj ulici vidjeli pet istih ne-
poznatija kao koautorica Deklaracije o za- bodera: kažete li da je to jedan neboder? Na kraju predavanja gošća je upitala
jedničkom jeziku, potpisane prošle godine Imaju li isti kućni broj? Kažemo da ih je studente šta oni mogu uraditi kako bi ra-
u Sarajevu. I ovo predavanje, održano na pet jer su na različitom mjestu i u njima zvijali svijest o zajedničkom jeziku i o po-
jednoj od rijetkih visokoobrazovnih in- žive različiti ljudi, znači, samo su na povr- gubnosti nacionalističkih politika, a jedan
stitucija na Balkanu na kojoj su Kordićki šan pogled isti. I standardni jezici izrasli od odgovora glasio je: “Pobuna!” Na to je
vrata otvorena, pa makar to bilo i na mala na štokavštini služe različitim kulturama Kordić odgovorila: “Bravo, bravo! Znači,
vrata, predstavljalo je rekapitulaciju nje- i narodima. I ništa ne smeta da imaju ra- postoje neke mogućnosti.” Kao jedan od
nih postavki opširno razrađenih u knjizi zličita imena”, objasnio je Damjanović. oblika takvog “pozitivnog” organiziranja,
Jezik i nacionalizam, o čemu je Stav pisao navela je primjer srednjoškolaca iz Jajca koji
prošle godine. Također, radilo se o nastav- Kordić je poručila studentima da njih nisu željeli podjele. Međutim, propustila je
ku narativa koji smo imali priliku slušati ni na koji način ne obavezuje činjenica da spomenuti da ujedinjeni jajački srednjoš-
prilikom predstavljanja Deklaracije o za- su bosanski, hrvatski i srpski jezik nave- kolci održavaju nastavu na hrvatskom jezi-
jedničkom jeziku. Na predavanju je pono- deni u Ustavu kao službeni jezici države ku (a ne na nekom zajedničkom jeziku) po
vo negirano postojanje bosanskog jezika, Bosne i Hercegovine. Ona je poručila da, hrvatskom planu i programu – što je bio
a Snježana Kordić je, po ko zna koji put, ako je nešto napisano u Ustavu i ako važi i ostao očit primjer diskriminacije prema
ponovila da su bosanski, crnogorski, srp- za slovo zakona, ne mora biti tačno. Me- tamošnjim bošnjačkim učenicima. Tako
ski i hrvatski zajednički standardni jezik đutim, Kordić je to usporedila s nacistič- je Kordićka napor hrvatskih nacionali-
policentričnog tipa. Bar lingvisti, kako je kom politikom ubijanja Jevreja. “Zakoni sta, koji su u Jajcu izdavali svjedočanstva
primijetio lingvist Inoslav Bešker, ne bi su svakakvi. Zakoni u doba nacizma su s grbom paradržave Herceg-Bosne, a čije
smjeli brkati jezički standard i jezički si- postojali također. Ubijanje sugrađana se je rukovodstvo osuđeno za udruženi zloči-
stem. Istina je da su bosanski, crnogorski, odvijalo sve po zakonu. Zakonski je bilo nački poduhvat, predstavila kao pozitivan
hrvatski i srpski jezik utemeljeni na skoro regulirano da su jedni niža rasa, drugi viša iskorak u borbi protiv nacionalizma. n
istovjetnom jezičkom sistemu, ali je istina rasa i neki znanstvenici su sudjelovali u
i to da su standardi znatno različiti. Snje- tome. Bilo je antropologa, bilo je liječni-
žana Kordić još nije predstavila pravopis, ka koji su mjerili ljudima glave, noseve,
boje očiju, da bi onda stvarno rekli: ‘Da,
da, da: viša rasa – niža rasa’”, objasnila je
Snježana Kordić.

62 1/3/2018 STAV