Page 47 - STAV 73 28.07.2016

i Sicilije pljačkali bogate vile. Njihove vla-
snike držali su kao zarobljenike te preko
Dubrovčana poručivali porodicama cijenu
otkupa. Siromašne su prodavali na ovoj
pijaci. Nakon zemljotresa 1667. godine,
kada je zafalilo radne snage, hvatali su i
dubrovačke građane, čak i gospare. Stvar
je poprimila tako dramatične dimenzije
da je veliki knez pisao Porti: “Ako se ne
stane na kraj gusarima, svi ćemo postati
roblje Ulcinjana.” A nezaobilazni Evlija
Čelebija zapisao je ovako: “U ovaj grad
dolaze arnautski momci iz drugih kasa-
ba, sjedaju u fregate i plijene, pljačkaju i
pustoše neprijateljsku obalu. Vraćaju se
s velikim blagom i odabranim robljem i
plaćaju desetinu sandžak-begu. Dok sam Unutar tvrđave
bio ovdje, došlo je iz Pulje sedam frega-
ta. Jusuf-begu je pripala 91 hiljada groša
carskog desetka i 17 robova.” Kakva po-
šast: tog dana doveli su, dakle, 170 robo-
va i donijeli 910.000 groša. Ali, Čelebija
je često znao pretjerati.
Stotinjak godina nakon njega, ušli su
u modu robovi iz Afrike. Ulcinjski gusa-
ri prilagodili su se brzo trendu. Otplovili
bi do Alžira i ondje kupovali crne robove
koje su berberini hvatali po Sudanu. Neki
od njih poslije su dobili status slobodnih
građana, ali su mnogi odselili u Albaniju
kada je Ulcinj pripao Crnoj Gori. Kažu da
je do 1878. godine u Ulcinju živjelo oko
stotinu crnaca, a danas ih je ostalo desetak.
Najpoznatiji sužanj ulcinjskih pira-
ta bio je Miguel Cervantes. Priča se da
je dopao ropstva kada su tri leuta, pod Balšića kula
zapovjedništvom kapetana Arnauta Ma-
mija, napali neku špansku flotu u Sredo- na dvoboj. Vidjevši Aralampijinu glavu da ga oživi njegovim životom. Istog tre-
zemnom moru. Bio je izveden na pijacu u Cenijevim rukama, sultan mu oprosti na kada je Šabataj ispustio dušu, dijete je
i zasigurno bi ga prodali da nije pokazao hadžije i proglasi ga kapetanom. skočilo na noge. Njegov grob, u dvorištu
pismo s posebnom preporukom španskog jedne privatne kuće, posjećuju potomci
kralja. Dok je čekao da ga kralj otkupi, “LAŽNI MESIJA” Jevreja iz Soluna koji su primili islam.
privukao je pažnju svojim pjevanjem. U tvrđavi valja obići i Palatu Vene- U suton ponovo silazimo na obalu.
Noću je dugo ostajao budan i stalno ne- cija, nekadašnju rezidenciju mletačkih Ulica uz more i čaršijski sokaci zakrče-
što zapisivao. Mještani su ga nazvali Cer- upravitelja. Ispod nje je Balšića kula, ni su turistima. Iglu da baciš, ne bi pala
vet. Svojim je glasom slomio srce jednoj koja dominira starim gradom. Piše da na zemlju. Akšamska svježina istjerala je
mlađahnoj Ulcinjanki. Kada je došao neki su je izgradili posljednji Balšići, moćna napolje i ljude i komarce. Zujanje inse-
bogati čovjek s vrećom novca i otkupio porodica iz okoline Skadra, kada su Ul- kata provlači sitan vez među mnoštvom
ga, Miguel ju je poveo sa sobom. Drugi cinj odredili za svoju prijestolnicu. Kažu jezika. U vodi dahću najuporniji kupači.
krak legende priča da je Arnaut Mami od- stručnjaci da je ovo jedna od najrespek- Konobari pred restoranima glasno mame
veo Cervantesa u Alžir i ondje ga prodao tabilnijih srednjovjekovnih građevina u strance. Iz zvučnika nad njihovim glava-
berberskom glavaru Hasan-agi. Otkupi- Crnoj Gori. Sada služi kao restoran, gale- ma trudi se pjesma da nadjača susjedovu.
li su ga španski fratri. Za njega i njegovu rija i dom poezije. Ovdje je svoje sužanj- Cigančići, pocrnjeli kao ćumur, pružaju
Ulcinjanku, koja će u Don Kihotu, kako ske dane provodio još jedan živopisan ul- svoje nježne ruke; na svim jezicima zna-
se vjeruje u Ulcinju, postati Dulcinea, cinjski gost. Šabataj Cvij, “Lažni Mesija”, ju zaiskati dvadeset centi; kosmopolitski
platili su petsto zlatnih lira. sredinom 17. stoljeća zapalio je Jevreje u prosijačići. Zuji i bruji, haotično. Miriše
Još jedna legenda govori o bezobzir- Evropi obećavajući im povratak u Izrael. na prženu ribu, na pivo, na origano, na
nosti ulcinjskih gusara. Okorjeli Luka Protjeran je iz svih evropskih gradova, a so. Stotine parfema svojom raznolikošću
Ceni potopio je nekakav brod kojim su poslije je predan Osmanlijama. Sultan ga zapljuskuje ovaj udruženi vonj kao što bi-
hadžije plovile za Meku. Sultan je odmah je prognao u Ulcinj, a dizdar je za njega jesni valovi potkopavaju razlokane oba-
raspisao nagradu onom ko ga ubije. Dok preuredio gornji sprat na Balšića kuli. le. Romore riječi kao ljetni pljusak. A u
se Ceni skrivao, pojavi se grčki gusar Ara- Legenda veli da je upozorio neko dijete avlijama, ispod glavatih narandži, za po-
lampija, strah i trepet na moru. Sultan da se ne penje na smokvu, ali ga ovo nije stavljenim soframa, u tišini, domaći po-
obeća nagradu i za njegovu glavu. Kada poslušalo, palo je i poginulo. Osjećajući stači nestrpljivo čekaju da se na šerefama
je Ceni čuo za to, izazvao je Aralampiju se krivim za smrt djeteta, zamolio je Boga popale kandilji. n

STAV 28/7/2016 47