Page 45 - STAV 73 28.07.2016
P. 45

lcinj je grad koji se zna nositi
                sa svojom prošlošću. Za razli-
                ku od većine balkanskih gra-
         Udova, on čvrsto stoji na njenom
          postamentu. Ako se i za jedan grad na
          ovim geografskim širinama može reći
          da je drevan, onda je to Ulcinj. Nigdje
          se u takvom naponu ne susreće Orijent s
          Mediteranom. Ovo je jadranski Istanbul.
          Nisu džaba stari putopisci pisali da šetnja
          među dvjesto dućana na ulcinjskoj čar-
          šiji, koja skladno, kao kakav most, gra-
          cioznom lahkoćom premošćava stoljeća
          povezujući stari i novi grad, spada među
          najinteresantnije doživljaje na cijelom
          Orijentu. A tek utorkom i petkom, pazar-
          nim danima, kada bi se sokaci zašarenili
          od narodnih nošnji. Lebde čuperci tog   Čaršija, Ulcinj
          duha i danas među modernim dućanima,
          šunjaju se između restorana, slastičarni i   i albanski. Zatisnuti u mirisima u koji-  ULCINJSKE DŽAMIJE
          kafana, ili, poput otpalog lista, nevidljivi,   ma se sastaju orijentalna i mediteranska   Na samoj obali, kao kakav svjetio-
          lelujaju u prostoru tjerani daškom raznih   kuhinja, prate vas oni, vjerno, sve dok ne   nik, uspravila se džamija. Kažu da joj je
          jezika među kojima prednjače ruski, naš   izbijete na obalu.         munara bila visoka 26 metara i da je služila
                                               Ova uvala liči na ražđapljene vučije   i kao svjetionik. Ne zove je narod džaba
                                            čeljusti. Eto zašto se u imenu ovog grada   “džamija pomoraca”. Na samoj ploči na
                                            krije riječ vuk. Baš odavde izlijetali su   zidu piše da je godina izgradnje nepo-
                                            ardijejski gusari i presretali grčke i rim-  znata, čime se vjerovatno želi uputiti na
                                            ske brodice. Obrušili bi se sa svih strana   stajališta nekih hroničara da su je još u
                                            kao čopor gladnih vukova. A onda brzo   14. stoljeću izgradili Mauri. Historičari, s
                                            nazad, ove bi ih ralje progutale kao da   druge strane, kažu da ju je podigao 1800.
                                            ih nikad na moru nije bilo. I nije čudno   godine Ibrahim-paša Bušatlija. To je brat
                                            što su baš ardijejski kraljevi organizirali   Mahmud-paše Skadarskog, koji je poveo
                                            moćnu ilirsku državu. Historija kaže da   Albance i došao do Skoplja u isto vrijeme
                                            su protiv nje Rimljani vodili tri žestoka   kada je naš Husein-kapetan pobunio Boš-
                                            rata. U posljednjem je uhvaćen veliki vla-  njake. U Bosni su svoje džamije uglavnom
                                            dar Gencije. Ali u narodnim predanjima   imali tabaci, kako se, smrdljivi od kože
                                            najpoznatija među vladarima ostala je   koju bi po cijeli dan premetali preko ruku,
                                            kraljica Teuta. Po njoj Albanci nadijeva-  ne bi miješali s ostalim građanima. Ov-
                                            ju imena kćerima, restoranima, ulicama,   dje su svoju džamiju imali pomorci, i to
                                            svemu što im je milo.              ni deset metara od obale. Iz mora pravo
                                                                               na sedždu. Srušena je za vladavine Kara-
                                            Najpoznatiji sužanj                đorđevića, a ponovo podignuta osamdeset
                                            ulcinjskih pirata bio je           godina poslije. Kažu da je ovo najljepši
                                                                               objekt islamske kulture u Crnoj Gori.
                                            Miguel Cervantes. Bio                 I sami pomorci gradili su džamije. Pla-
                                            je izveden na pijacu, i            vu, sa zelenom munarom, džamiju Bregut,
                                                                               sagradio je 1782. godine, i to u svom dvo-
                                            zasigurno bi ga prodali            rištu, poznati ulcinjski kapetan Ahmet
                                            da nije pokazao pismo s            Ðuli. Gradili su ih ratnim plijenom, ali i
                                            posebnom preporukom                haram-novcem. Evo je, prema zidinama
                                                                               starog grada, sakrivena u podnožju ulice,
                                            španskog kralja. Dok je            šćućurila se kao kakvo siroče, Pašina dža-
                                            čekao da ga kralj otkupi,          mija. Piše da je podignuta 1719. godine, u
                                            privukao je pažnju svojim          vrijeme kada su ulcinjski pirati sijali strah
                                                                               i trepet po Sredozemlju. Sagrađena je nov-
                                            pjevanjem. Svojim glasom           cem s mletačkih brodova koji su stradali u
                                            slomio je srce jednoj              oluji blizu Ulcinja. Samo što su je završili,
                                                                               uslijedio je strahovit napad s mora. Mlečani
                                            mlađahnoj Ulcinjanki.              nikako nisu mogli podnijeti drskost Ulci-
                                            Kada je došao neki bogati          njana, koji im nisu htjeli vratiti novac ni
                                            čovjek s vrećom novca i            nakon žalbi kod Visoke porte u Istanbulu.
                                                                               Ovima ništa drugo nije preostalo nego da
                                            otkupio ga, Miguel ju je           podignu džamiju. I da bi bili sasvim sigurni
                                            poveo sa sobom                     da će ih sultan ostaviti na miru, posvetili
                                                                               su je legendarnom osmanskom admiralu



                                                                                                   STAV 28/7/2016  45
   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50