Page 40 - STAV 73 28.07.2016

DRUŠTVO

Prof. dr. Enver Imamović, historičar

NESHVATLJIVO JE DA SE PRISTALO

NA ZAJEDNIČKU NOMINACIJU

STAV: Šta su stećci i u čemu se ogle-
da njihova specifičnost?
IMAMOVIĆ: Stećci predstavljaju jednu
od najzanimljivijih i najznačajnijih pojava u
umjetnosti srednjovjekovne Evrope. Riječ
je o nadgrobnim spomenicima stanovnika
srednjovjekovne Bosne. Kao takvi, skrenu-
li su pažnju svjetske javnosti još prije pet
stoljeća. Naime, još u 15. stoljeću zapele
su za oko izaslaniku austrijskog cara Fer-
dinanda I koji je preko Bosne putovao za
Carigrad. Opisao je nekropolu Lađevinu
kod Goražda. I kasniji evropski putopisci
ih spominju, ali širi naučni interes javlja se
tek od 19. stoljeća. Od tada do danas, o
njima je napisano na hiljade naučnih radova,
desetine monografija, odbranjeni su brojni
doktorati, snimljeni dokumentarni filmovi itd.

STAV: Jesu li oni karakteristični isključi-
vo za prostor srednjovjekovne Bosne i
ima li sličnih spomenika u susjedstvu?
IMAMOVIĆ: Značaj je stećaka taj što
predstavljaju jedinstven tip nadgrobnih su i za izučavanje starobosanskog pisma da ispravno odrade povjereni im zadatak.
spomenika kakvi se ne susreću nigdje (bosančice) i starobosanskog jezika kojim Neshvatljivo je da se pristalo na zajednič-
više u srednjovjekovnoj Evropi. Za histo- se u Bosni govorilo prije 600, 700, 800 i ku nominaciju uzimajući u obzir koliko je tih
riju Bosne vrijednost im je višestruka. U više godina. spomenika kod nas, a koliko u susjednim
umjetničkom pogledu, to je doslovno rizni- zemljama. S obzirom da stećci za BiH ima-
ca neprocjenjivog umjetničkog stvaralaš- STAV: Je li nepravedno stećke kao kul- ju karakter nacionalnih spomenika, nije se
tva srednjovjekovne Bosne. U repertoaru turni fenomen posmatrati kao regional- smjelo dopustiti da se to razvodni, u tom
se susreću razni likovi: obični ljudi, ratni- nu “zajedničku baštinu”? pogledu što se već u medijima tih zemalja
ci, onovremene bosanske dame, djeca, a IMAMOVIĆ: Stećci, kao jedinstven tip manipulira terminima “hrvatsko-bosanski
onda primjerci arhitekture, predstave dvo- srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, stećci”, “crnogorsko-bosanski stećci” i sl.
boji, viteški turniri, razno oružje, heraldička isključivo se vežu za Bosnu jer se ni u jed-
obilježja te raznoliki biljni ukrasi. Po obliku, noj drugoj evropskoj zemlji ne pojavljuju. STAV: Koje su političke implikacije tre-
postoje tri vrste: u obliku ploča, sanduka To što se u zanemarivom broju javljaju i u tiranja stećaka kao zajedničke baštine
i sljemenjaka (sanduka s dvoslivnim kro- susjednoj Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije
vom). Ono što im daje dodatnu vrijednost to prvenstveno u pograničnim krajevima tih i Crne Gore?
jesu njihove dimenzije. Ima ih čije dimenzije zemalja, treba tumačiti činjenicom da se IMAMOVIĆ: Promatrajući to u materijalnom
iznose 30-tak cm, pod kojim je sahranje- radi o teritorijama koje su određeno raz- pogledu, sredstva koja se budu dobijala za
na tek rođena beba (nekropola Radimlja doblje bili pod bosanskom dominacijom, njihovo saniranje, istraživanje, publiciranje
kod Stoca), do onih ogromnih dimenzija što znači da su ih podizali naši ljudi koji su i prezentiranje dijelit će se na tri dijela, a iz
čija težina iznosi preko 30 tona (nekro- se tamo nastanili i živjeli. iskustva sa sličnim situacijama, ne bi ču-
pola Pavlovac iznad Gornjeg Kotorca kod dilo da naša strana dobije tek mrvicu od
Sarajeva). Po tome stećci spadaju u ka- STAV: Smatrate li da je Bosna i Herce- onoga što će se za njih davati. Podsjeti-
tegoriju svjetskih megalitskih spomenika. govina trebala samostalno podnijeti mo da je prema evidenciji iz 50-tih godina
Od posebne su vrijednosti njihovi teksto- zahtjev za uvrštavanje stećaka na Listu prošlog stoljeća kod nas evidentirano oko
vi. Sadrže filozofske izreke, bol i tugu maj- svjetske kulturne baštine UNESCO-a? 65.000 stećaka. U međuvremenu ih je ot-
ki za poginulim sinom, jadikovke nesretno IMAMOVIĆ: Učinjena je velika greška što kriveno na desetine hiljada, pa se računa
zaljubljenih, sjećanje ratnika koji je išao u se pristalo na zahtjev Srbije, Hrvatske i Crne da ih je danas oko 150.000. I sad uzmimo
vojnu braniti Bosnu, životopis čovjeka koji Gore da se zajednički podnese zahtjev za taj broj i onaj od nekoliko desetina koji se
je živio 120 godina i sl. Ustvari, na njima njihovo uvrštavanje na Listu svjetske kulturne nalaze u susjednim zemljama pa će stvar
je ispisana čitava historija srednjovjekov- baštine UNESCO-a. To je još jednom po- biti sasvim jasna da je BiH trebala sama
ne Bosne. Tekstovi sa stećaka značajni kazalo nesposobnost naših državnih službi podnijeti zahtjev. n

40 28/7/2016 STAV