Page 37 - STAV 73 28.07.2016

Dr. Dubravko Lovrenović u razgovoru instituta koji bi bio sastavljen od struč- je biti dobro situiran, pa brojnost stećaka
za Stav istaknuo je da je nominiranje ste- njaka različitih profila, a koji bi se bavio ukazuje da su širi slojevi društva imali ta-
ćaka kao zajedničkog dobra Bosne i Her- isključivo konzervacijom, restauracijom kvu mogućnost. To je, prema Filipoviću,
cegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije na i izučavanjem stećaka. Ukoliko se to ne odraz bogatstva srednjovjekovnog bosan-
Listu UNESCO-a njegova ideja. “Najmar- desi, mi ćemo imati 20 nekropola na Li- skog društva.
kantnija osobina stećaka jeste to da su oni sti UNESCO-a, a njihova zaštita neće biti Doktor arheologije i v.d. direktor Ze-
interkonfesionalnog karaktera, da su se pod poseban problem jer su sve one smješte- maljskog muzeja u Sarajevu Mirsad Sijarić
njima sahranjivali pripadnici triju konfesi- ne, tako da ne iziskuju posebne mjere za- objašnjava da su stećci nadgrobni spomenici
ja: vjere bosanske, katoličke i pravoslavne. štite. Treba voditi računa o tome da BiH karakteristični za prostor koji je obuhvata-
U tom smislu, nije bilo nikakvih dilema ima još 3.300 registriranih nekropola, a sa la srednjovjekovna Bosna i Hum, kao i za
oko zajedničke platforme s koje se nastu- svakim novim istraživanjem pojavljuju se onaj prostor koji je bio pod njihovim direk-
pilo prema UNESCO-u”, kaže Lovrenović, i nove. Nama je ovim otvoren put za uvr- tnim utjecajem. “Mapa rasprostranjenosti
objasnivši da je UNESCO potvrdio 20 od štenje drugih nekropola na Listu UNES- stećaka poklapa se s granicama srednjovje-
22 nekropole iz Bosne i Hercegovine. Je- CO-a. Sljedeća nominacija koju bi mogla kovne Bosne i Huma, a danas ih imamo u
dino nisu potvrđene nekropole kod Tuzle podnijeti sama Bosna i Hercegovina neće Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, naravno, u
i na Palama. “Za prvu nekropolu rekli su trajati mukotrpnih šest godina”, poruču- dosta manjem obimu nego u Bosni. Steć-
da nije dovoljno atraktivna, a za nekropolu je Lovrenović. ci zaista postoje samo na ovom prostoru.
Buć na Palama rečeno je da ona nije pri- Naravno, nisu pali iz svemira, pa postoje
mjereno održavana, što je istina. Međutim, SUDBINA STEĆAKA NERASKIDIVO JE neke paralele s određenim fenomenima
ne dijelim njihovo mišljenje kada je riječ POVEZANA SA SUDBINOM BOSNE od Armenije do Zapadne Evrope. Među-
o nekropoli kod Tuzle”, ističe Lovrenović Stećci kao specifičan izraz kulturne tim, kao cjelina, oni su specifični za ove
Iz naše zemlje upisane su nekropole posebnosti postoje gotovo isključivo na prostore i oni su jedina kulturna manife-
Radimlja (Stolac), Grčka glavica u selu Bi- prostoru koje je nekada pokrivalo Bosan- stacija specifična za bosanski srednjovje-
skup (Konjic), Kalufi u Krekovima (Ne- sko kraljevstvo, o čemu su napisane broj- kovni prostor. Sve ostalo ima svoje para-
vesinje), Borak u selu Burati (Rogatica), ne knjige. Dr. Emir Filipović, autor knjige lele i drugdje”, kaže Sijarić. On ističe da je
Maculje (Novi Travnik), Dugo polje na Bosansko kraljevstvo, u razgovoru za Stav period procvata stećaka od 14. do početka
Blidinju (Jablanica), Gvozno (Kalinovik), istaknuo je da su stećci jedan od najorigi- 16. stoljeća, kada oni u sklopu promjene
Grebnice (Bileća), Bijača (Ljubuški), Olovci nalnijih umjetničkih i kulturnih izraza političkog okruženja izlaze iz mode. “Ipak,
(Kladanj), Mramor u Musićima (Olovo), srednjovjekovne bosanske države. “Da- neki su njihovi elementi održani do danas
Kučarin u Hrančićima (Goražde), Boljuni nas se često raspravlja o njima, a rasprave u vidu monumentalnih nišana podizanih
(Stolac), Dolovi u selu Umoljani (Trnovo), idu u smjeru konfesionalne pripadnosti u sjeverozapadnim krajevima Bosne, pri-
Luburića polje (Sokolac), Potkuk u Bitunji pojedinaca koji su ukopani ispod stećaka. je svega u Krajini, gdje nije bilo stećaka.
(Berkovići), Bečani (Šekovići), Mramor u Međutim, nama koji se bavimo historijom Zanimljivo je da su ti dijelovi posljednji
Vrbici (Foča), Čengića Bara (Kalinovik) i oni su daleko zanimljiviji kao odraz bo- uključeni u sastav Bosne. Elementi steća-
Ravanjska Vrata (Kupres). gatstva srednjovjekovne bosanske države ka, poput sablji, kugla, buzdovana, održa-
“Mi smo uvrštenjem stećaka na Listu i Bosanskog kraljevstva jer se vrijeme pro- li su se na nišanima u Krajini iz 16. i 17.
UNESCO-a, sportskim žargonom kaza- cvata stećaka sasvim podudara s vremenom stoljeća”, ističe Sijarić.
no, osvojili zlatnu medalju na svjetskom procvata bosanske države 14. i 15. stolje-
prvenstvu. Međutim, naredni korak koji ća”, kaže Filipović. Da bi neko mogao pri- JE LI BOSNA TREBALA SAMOSTALNO
bi trebala preduzeti upravo država Bosna uštiti stećak koji će natkriti njegovo tijelo NOMINIRATI STEĆKE
i Hercegovina bio bi uspostavljanje jednog nakon smrti, objašnjava Filipović, morao Historičari i medievalisti slažu se da
su stećci fenomen koji se ne smije odva-
jati od srednjovjekovne bosanske države.
Ipak, neki smatraju da se moraju poštiva-
ti današnje državne granice te da je zajed-
nička inicijativa prema UNESCO-u pozi-
tivan iskorak ka unapređenju regionalne
saradnje. “Stećci jesu nešto što se vezuje
prvenstveno za historiju bosanskog sred-
njeg vijeka i bosansku državu, međutim,
danas trebamo uvažiti činjenicu da ne ži-
vimo u srednjem vijeku, da važe neka sa-
svim druga pravila, da se stećci rasprostiru
na teritoriji drugih međunarodno prizna-
tih država. Stoga smatram da bi bilo šteta
da su na Listu UNESCO-a uvršteni samo
oni stećci koji se nalaze na teritoriji Bosne
i Hercegovine. Stećci su danas, nažalost,
u veoma lošem stanju. Zanemarivani su
i sistematski tokom proteklih decenija i
stoljeća te je ovo jedinstvena prilika da
skrenemo pažnju na potrebu njihovog
očuvanja”, poručuje Filipović.
Mirsad Sijarić dijeli slično mišljenje.
On ističe da stećke trebamo promatrati

STAV 28/7/2016 37