Page 39 - STAV 73 28.07.2016
P. 39

zemlje iz regije, išla u prilog našoj državi i   kretanja u Evropi. Njegovu autohtonu   Oni su jednostavno kulturološki fenomen
          koliko je ovom aplikacijom narušeno ono   vezanost za kulturu i tradiciju bosanskog   koji je nadilazio stroge okvire kroz koje se
          što je povijesni, kulturni identitet jednog   prostora ponajbolje svjedoče jezik, pismo   oni ponekad promatraju iz današnje per-
          prostora i naroda koji ga naseljavaju, te   (bosančica), slike, scene, simboli itd. – sve   spektive. Otuda ne vidim razloga nešto što
          koliko je, zapravo, ovakvom aplikacijom   ono što je ondašnji kolektivitet smatrao   je nastajalo u jednom dugom povijesnom
          Bosna i Hercegovina izašla u susret svojim   važnim u profanoj i sakralnoj topografiji   procesu od nekoliko stoljeća, i uz to još
          komšijama i dala im nešto što im nikada   svog kulturnog identiteta.  ako uzmemo da je završeno prije pet-šest
          ni povijesno ni kulturno nije pripadalo. A   Iz ove aplikacije proizlaze određena   stoljeća, stavljati u okvire bilo kakvih da-
          danas im formalno pripada.        pitanja na koja, prije svega, treba odgovor   našnjih administrativnih granica ili kono-
            Ukoliko pogledamo studije o srednjo-  dati struka i nauka, a to su:  tacija. To bi, čini mi se, bilo nepravednije.
          vjekovnoj Bosni domaćih i stranih autora   - Da li je ovom aplikacijom bosanski   Najzad, oni nisu jedina kulturološka po-
          (M. Dizdar, H. Kuna, Š. Bešlagić, A. Be-  stećak postao autohtona kulturna i povije-  java koja je nadilazila te okvire i barijere.
          nac, M. Wenzel, A. Evans i dr.), vidjet ćemo   sna svojina i susjednih nam država?  Najznačajnijim smatram da je taj proces
          da se u njima uz stećak najčešće spominje   - Da li će ovakva “regionalna” ini-  nominacije završen i da su stećci stavlje-
          pridjev bosanski, koji označava njegovu   cijativa i upis stećaka na Listu svjetske   ni na Listu kulturne baštine UNESCO-a
          vezu s prostorom na kojem je nastajao i   kulturne baštine UNESCO-a još više   nakon jednog dugog procesa koji je trajao
          na kojem se prostirao (ili je tretiran kao   produbiti pojedine historijske zablude i   već šest godina. Stoga zahvaljujem svima
          žanr u okviru srednjovjekovne bosanske   zloupotrebe u vezi s interpretacijom bo-  koji su na bilo koji način bili dio tog pro-
          književnosti). Drugi važan moment veže   sanske povijesti i pripadnosti stećka po-  cesa, od ideje da se pokrene postupak no-
          se uz pripadnika Crkve bosanske (patare-  jedinim (etno)nacionalnim skupinama,   minacije do konačnog uvrštenja. Posebno
          ne, bogumile, bosanske krstjane) koji su   s obzirom da su se sada ovakvim upisom   ministru Osmanoviću, koji je upornošću
          živjeli na prostoru srednjovjekovne Bo-  sve država u “regiji” legitimirale kao ba-  i nesebičnim zalaganjem to pitanje, evo,
          sne. Oni su klesali kamene blokove koji-  štinici kulture srednjovjekovne Bosne?  priveo kraju. Danas se u svim segmentima
          ma su obilježavali vječna počivališta svo-  - Da li će stećak, prerastajući u “regi-  cijeni regionalna saradnja, prema tome,
          jih umrlih i na njima ostavljali vrhunska   onalni fenomen”, potvrditi izreku “što je   nema sumnje da je princip “regionalnost”
          plastična i jezička djela, mada znamo da su   svačije, nije ničije” ili će zaista probuditi   i regionalne saradnje bio vjetar u leđa i do-
          permanentno bili progonjeni od susjednih   onu humanističku poruku UNESCO-a da   prinio konačnom pozitivnom ishodu. To
          država i crkava. Tako je stećak jedino mo-  će stećci, iako autentično bosanska pojava,   je istaknuto i u samom obrazloženju upi-
          gao nastati samo na onim prostorima koji   biti baština cijelog svijeta?  sa. Dakle, Bosna i Hercegovina je mogla
          su bili u sastavu srednjovjekovne Bosne ili                          podnijeti samostalno aplikaciju, ali u tom
          uz njene neposredno granice, pri čemu ne                             slučaju ona ne bi imala onu specifičnu te-
          treba iz ovoga izuzeti vrlo burne historij-  Dr. Aladin Husić, viši naučni saradnik   žinu koju ima kao zajednički projekt. Je-
          ske okolnosti koje su dovodile do čestih   Orijentalnog instituta u Sarajevu  ste da je na tlu Bosne i Hercegovine 22, a
          pomjeranja granice.                                                  u ostatku regije 8 nekropola. Ali svijet to
            S obzirom da se granice srednjovjekov-                             ne promatra samo u brojkama nego kroz
          ne Bosne ne podudaraju s današnjim gra-  ZAHVALJUJEM SVIMA,          neke druge parametre. Cijenim da bi stećci
          nicama Bosne i Hercegovine, prisutnost  POSEBNO MINISTRU             trebali biti poveznica koja će doprinositi
          stećaka unutar Hrvatske, Srbije i Crne   OSMANOVIĆU                  boljoj regionalnoj saradnji na polju kulture
          Gore nije nimalo slučajna jer je srednjo-                            i afirmacije zajedničkih vrijednosti. To je
          vjekovna Bosna dobrim dijelom prostira-  Činjenica jeste da je “epicentar” kul-  ono što se očekuje od regije i što bi treba-
          la i u sadašnje granice spomenutih država.   turološkog fenomena zvanog “stećci” na   lo pratiti svjetske trendove. Otuda mislim
          Tako je, naprimjer, bosanski kralj Tvrtko   današnjem prostoru Bosne i Hercegovine,   da bi političke implikacije ovog projekta
          I vladao Raškom, Zetom, Pomorjem itd.,   pa ako hoćete u vremenskom kontekstu,   trebale biti pozitivne.
          i upravo se na tom području sadašnjih su-  srednjovjekovne Bosne. Ali ni te granice
          sjednih država javio veliki broj stećaka, a   nisu bile stroga konstanta u cjelokupnom
          čijem je broju doprinijela, kada je riječ o   vremenskom razdoblju njihovog nastanka,   Dr. Ibrahim Pašić
          ovom kralju, i njegova, između ostalog,   nego su se mijenjale. Osim toga, taj fenomen
          “tolerantnost prema bogumilima”, kako   nije bio ograničen strogo na srednjovjekov-  NAJODGOVORNIJA OSOBA
          navodi A. Dž. Evans u svom putopisu Pješ-  ni bosanski prostor i on se “prelivao” i izvan   POVODOM POSLJEDNJE
          ke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka   bilo koje vrste administrativnih granica.
          1875. godine.                     Prema tome, prostor stećaka nije bio strogo   UJDURME S BOSANSKIM
            Međutim, pojedini historijski izvori   vezan niti ograničen bilo kakvim politič-  STEĆKOM JESTE
          tvrde, ako su te teorije tačne, da se ispod   kim niti administrativnim ograničenjima.
          stećka nisu samo sahranjivali bosanski kr-                           DUBRAVKO LOVRENOVIĆ
          stjani već i pripadnici drugih vjera (pravo-
          slavne, katoličke...), pa su i oni uzeli stećak                         U toku dosadašnje nominacije stećka
          za obilježavanje umrlih. Takvih slučajeva                            na Listu UNESCO-a, koja traje oko šest
          nije bilo izvan prostora Bosne gdje su oni                           godina, nikad nije bilo govora o tome da
          dominantno živjeli. Ova pojava, prije svega,                         je stećak “dio zajedničke tradicije i kulture
          svjedoči da je stećak neodvojiv od srednjo-                          naroda koji žive u četiri države”, kako se
          vjekovne Bosne i bosanske srednjovjekovne                            poslije zvanične nominacije u medijima
          države te ga na taj način treba posmatrati                           sada tvrdi. Takva je tvrdnja skandalozna
          i tretirati. Dakako da bi bilo nepravedno                            i malo je reći da je najgrublja obmana.
          i netačno odvojiti ga od ukupnih onovre-                             Historijski je nemoguća i neodrživa iz
          menih kulturnih, religijskih i političkih                            razloga što je stećak bosanski i bošnjački


                                                                                                   STAV 28/7/2016  39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44