Page 35 - STAV 73 28.07.2016

Evropskoj komisiji, uvijek je bio u BiH,
u strukturama koje ne žele evropski put Proizvod Kvota (u tonama)
naše zemlje”, dodao je.
Pojasnio je da je zahtjev Evropske Krave (preko 300 kg) 1.930
komisije u početku bio na četiri cifre,
odnosno četiri grupe proizvoda, npr., za Svinje (preko 160 kg) 1.775
grupu proizvoda mlijeko i mliječne pre-
rađevine tražili su kvotu od 16.000 tona, Kokoške 1.455
to bi značilo da bilo koji proizvod, mlije- Pileće meso (65 posto piletina) 80
ko, puter, sir i jogurt, može ući u tu kvo-
tu od 16.000. Piletina bez kostiju 90
“Mi smo tražili i oni su pristali da to
razdvojimo na osam cifara, da se za svaku Pileća krila 55
kvotu zna tačno koji proizvod i koji sa-
držaj pripada toj kvoti i da ne može doći Pileće noge 320
do uvoza drugog proizvoda u okviru te
grupe. Tu smo spriječili da, recimo, ako Nekoncentrirano mlijeko i pavlaka (6% mm) 80
ne uvoze neku vrstu sira u BiH, umje-
sto toga uvoze mlijeko. To je jako dobra Puter (do 3% mm) 500
stvar”, pojasnio je Tinjak.
Što se tiče kompenzatornih mjera, BiH Puter (preko 6% mm) 3.290
je tražila povećanje kvota za određene pro-
izvode koje izvozimo u EU. S obzirom na Sir (Mozzarella) 355
to da je malo takvih proizvoda, Evropska
komisija odobrila je povećanje kvota, a Krompir 1.265
za neke su proizvode kvote duplo veće.
Povećana je kvota za izvoz pastrmke u Kupus 280
EU s 60 na 500 tona, šarana sa 130 na 140 Mrkva 50
tona (nismo mogli dobiti više jer je uku-
pan registrirani izvoz šarana 140 tona) te Grožđe 45
šećera sa 12.000 na 13.120 tona. Također,
dobili smo povećanje kvote za izvoz vina Višnje 410
za 25.500 hektolitara, s 15.100 hektolitara
40.600 hektolitara. To je dvostruko veća Šećer 3.470
kvota za izvoz nego za uvoz.
Što se tiče fazne prilagodbe, na zahtjev Kornišoni (kiseli) 265
Federacije BiH našlo se vino na listi proi-
zvoda za koje treba uvesti faznu prilagod- Kiselo povrće 245
bu. To znači da će Evropska unija za uvoz
vina u BiH u prvoj godini imati kvotu trenutku ne može izvršiti takvu analizu, ako naši ljudi konzumiraju domaće, to je
13.765 hektolitara, a u drugoj godini pa to se može znati tek nakon što ova roba pretpostavka da i ove količine koje uđu u
nadalje 19.530. uđe u Bosnu i Hercegovini i nakon ne- BiH neće biti na veliku štetu naših proi-
Ostali proizvodi koji su na faznoj pri- kog određenog perioda. zvođača. U ovom trogodišnjem periodu,
lagodbi od dvije i tri godine jesu kon- “Prvo trebamo znati da li će u okvi- dok smo pregovarali o adaptaciji SSP-a,
zumno mlijeko, nekoncentrirano s više ru ovih kvota, recimo, mlijeka i mesnih stvorile su se neke navike i ljudi mno-
od jedan, a manje od šest posto mliječne prerađevina, cijene biti niže od naših, pa go više kupuju domaće mlijeko. Malo je
masti (tri godine). U prvoj je godini (od da onda vidimo hoće li biti manji otkup uvoznog mlijeka na tržištu. Najveći pro-
1. januara 2017. godine) kvota za uvoz iz našeg mlijeka u odnosu na ranije zbog blem naših proizvođača jeste kvaliteta
EU 5.432 tone, u drugoj godini 9.506, a u tog uvoza. Imajući u vidu procentualno koja mora biti trajna, standardna, da se
trećoj 13.580 tona. Prema analizama, ko- učešće ovih proizvoda u domaćoj proi- ne mijenja od pakovanja do pakovanja i
ličina od 13.580 tona predstavlja 12 posto zvodnji, mislim da tu ne bi trebalo biti od mjeseca do mjeseca.
ukupne domaće proizvodnje mlijeka, što nekih šteta za našu poljoprivredu. Pred- Da bi s bosanskohercegovačke strane
znači da ovo ne bi trebalo mnogo utjecati stavnici Svjetske banke bili su kod nas i SSP bio potpisan, najprije ga treba pri-
na domaću proizvodnju. oni su spremni sljedeće sedmice početi hvatiti Vijeće ministara, a Predsjedništvo
posao oko izračunavanja tih šteta, vrši- BiH mora odrediti potpisnika. Procedura
PREZASIĆENO TRŽIŠTE ti neke projekcije i vidjeti stanje u našoj je u Evropskoj uniji složenija. Prvo će ga
Kvota za jogurt preko tri posto mliječ- proizvodnji. Činjenica da nema relevan- Evropska komisija dostaviti Evropskom
ne masti u prvoj godini jeste 1.515 tona, tnih statistika može biti problem. Svjetska vijeću, koje donosi odluku o prihvatanju,
a u drugoj 3.030. Zbog velike količine banka vidjet će i slabosti poljoprivredne zatim su tu procedure unutar Evropske
uvoza jedne vrste kobasica, išlo se na fa- politike i pokazati pravce razvoja konku- komisije, poput grupe za zapadni Balkan,
znu prilagodbu, 1.600 tona prve i 3.385 rentnosti naše poljoprivredne proizvod- onda ponovo ide Evropskom vijeću, koje
tona druge. nje”, rekao je Tinjak. daje suglasnost Evropskoj komisiji da
Na pitanje da li će bescarinski uvoz Dodao je kako BiH ima prezasićeno tr- odredi potpisnika. Nakon potpisivanje,
ovih proizvoda ugroziti domaću proizvod- žište mlijeka i sve opet zavisi od potrošnje SSP ide na ratifikaciju u Evropski parla-
nju, Tinjak je odgovorio da niko u ovom i ugovora uvoznika s distributerima. Ali, ment i Parlament BiH. n

STAV 28/7/2016 35