Page 38 - STAV 73 28.07.2016

DRUŠTVO

kao dio kulturnog naslijeđa Evrope i svi- nominiraju određeno kulturno dobro”, ka- ono što je svačije nije ničije. Da stećak ne
jeta. “Činjenica jeste da se većina stećaka zao je Lovrenović poručujući da na Listu bi bio bosanski, da ne bi bio bošnjački,
nalazi unutar današnjih granica Bosne UNESCO-a nisu uvršteni stećci kao feno- on je ovom odlukom postao svačiji. Time
i Hercegovine, ali oni se nalaze i u men, nego pojedinačne nekropole, te da će je razvodnjena njegova suština i generič-
Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Treba imati svaka država pojedinačno preuzeti obave- ka pripadnost Bosni i Bošnjacima. Stoga
zdravorazumski pristup svemu tome i zu očuvanja nekropola s Liste UNESCO-a. smatram da je Bosna i Hercegovina tre-
razumjeti, napokon, da srednjovjekovne Slično misli i Emir Filipović: “Ukoliko bala samostalno podnijeti zahtjev za uvr-
granice nisu današnje granice i da je ono određena država ne bude vodila računa o štenje stećaka na Listu UNESCO-a”, kaže
što nas razdvaja, ustvari, ono što nas njima, mislim da će se sankcije odnositi dr. Ibrahim Pašić.
istovremeno spaja. Najviše koristi od ovog samo na tu državu u kojoj se nalaze te ne- On ističe da veliki broj naših politi-
ima, naravno, Bosna i Hercegovina. Puno kropole”, kazao je Filipović čara, kao i neki historičari, ne znaju šta je
bi teže dospjeli na Listu UNESCO-a da Drugi, pak, ističu da je ovim načinjena stećak. “Sredinom XIX stoljeća počeo je
smo ovo radili samostalno. Prošlo je vri- ogromna šteta Bosni i Hercegovini te da će proces nacionalizacije stećaka od strane sr-
jeme u Evropi u kojem su države nastu- tretiranje stećaka kao zajedničke kulturne bijanskih i hrvatskih historičara, koji traje
pale samostalno. Međudržavna saradnja baštine produbiti historijske zablude i ide- i danas. Tek je Mehmed Handžić u jednom
danas je jedan od preduvjeta za dobijanje ološki motivirane interpretacije bosanske radu o Crkvi bosanskoj iz 1941. godine to
bilo kakvih projekata. Razlike u interpre- kulturne baštine. Među njima su dr. En- kritizirao. Bošnjaci danas otprilike ovako
taciji stećaka ostat će, ali je suština svega ver Imamović, dr. Husnija Kamberović, razmišljaju: ‘Nas zanima da budemo i osta-
ovog da mi dobijamo rezultat koji nas tjera mr. Nehrudin Rebihić i dr. Ibrahim Pašić. nemo dobri muslimani, a šta je bilo prije
i gura u pravcu očuvanja našeg kulturnog “Nema govora da je stećak dio zajedničke islama, nas nije briga.’ Upravo zbog toga,
naslijeđa”, ističe Sijarić. tradicije i kulture naroda koji žive u četi- naročito mi je drago da je naša Islamska
Dubravko Lovrenović ističe da je pita- ri susjedne države, kako se to danas može zajednica zauzela jedan pozitivan stav pre-
nje zajedničke nominacije toliko jednostav- čuti. Mene ovo podsjeća na bivše bratstvo i ma našoj neislamskoj, odnosno predislam-
no da ga ne treba znanstveno nego logič- jedinstvo u kojem su Bošnjaci bili njegovi skoj baštini. Ova odluka donesena je upra-
ki interpretirati. “Od 70.000 registriranih najrevnosniji zagovornici i propagatori, pa vo radi nacionaliziranja stećaka, naročito
stećaka, 60.000 se nalazi u BiH, a 10.000 su i svojoj djeci nadijevali srpska i hrvat- u ofanzivi hrvatske politički motivirane
u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Zaista bi ska imena u interesu tog bratstva i jedin- znanosti, što nije slučaj sa srpskom zna-
bilo krajnje neumjesno kandidirati stećke stva. Ovo je nešto slično. Stećak je, prije nošću. Vladimir Ćorović je imao pozitivan
iz BiH, a ne uzeti u obzir fenomen stećaka svega, bošnjački nadgrobni spomenik, a stav o rasprostranjenosti stećaka. On kaže
u cjelini. Time bi, i znanstveno gledano, samo je u periodu nasilnih previravanja da su stećci na tlu zapadne Srbije u vezi s
bila okrnjena opća slika o stećcima. S dru- on privremeno znao biti katolički ili pra- bogumilskim pitanjem i bosanskom drža-
ge strane, išli smo na to da međudržavna voslavni nadgrobni spomenik dok ga oni vom koja se širila od Sandžaka do Zadra.
nominacija kod UNESCO-a ima daleko nisu definitivno zamijenili krstačom. Kod A to i jesu prostori na kojima se nalaze
više šansi nego kad pojedine države same nas u Bosni ima jedna vrlo lijepa izreka: stećci”, objasnio je Pašić. n

Dr. Salmedin Mesihović, šef Odsjeka koje su nam ostavili naši preci. Sada je je značaja za njihovo etabliranje u svije-
za historiju na Filozofskom fakultetu sve do nas, da izgradimo svijest o velikom tu. Ovaj itekako važan trenutak njihova
u Sarajevu bogatstvu ne samo stećaka nego i drugog upisa na Listu svjetske kulturne baštine
kulturno-historijskog naslijeđa, a koje su istovremeno pred regiju postavlja i veliku
VELIKA POBJEDA ZA nam ostavljali naši preci. I sve to kako bi- odgovornost, jer sve države (BiH, Hrvat-
smo cijenili zemlju po kojoj hodimo i koja
ska, Srbija, Crna Gora) koje su podnijele
BOSNU I HERCEGOVINU nas je porodila. Jer mi u sebi sadržimo i tu zajedničku aplikaciju činom prijema
naslijeđe nosilaca Butmirske kulture i ilir- nisu skinule i svoju odgovornost za brigu,
Stećci su odlukom o uvrštavanju na skih naroda, i slavnih Batonovih pratilaca pažnju i posvećenost prema ovim materi-
Listu UNESCO-a konačno dobili zaštitu i ranosrednjovjekovnih Zahumljana, Tra- jalnim spomenicima kulture. Naprotiv,
koja omogućava da budu tretirani kao za- vunjana, Neretvljana, Usorana i na kraju njihova je odgovornost sada puno veća.
jednička kulturno-historijska baština ci- Dobrih Bošnjana. Zato je bitno uvrštava- Sve pozitivne strane upisa stećaka na
jelog čovječanstva. Nadamo se da će tom nje stećaka na Listu UNESCOa jer će to Listu svjetske kulturne baštine i medijska
odlukom prestati devastacija tih objekata povećati svijest naroda za svoje porijeklo euforija koja je s razlogom propratila ovaj
i njihovih nekropola. Istovremeno, to je i svoju historiju. veoma važan trenutaka u drugi plan sta-
velika pobjeda za Bosnu i Hercegovinu vili su iznimno važno pitanje za Bosnu i
i njene građane koji su dobili od svjetske Hercegovinu. Radi se o tome koliko je ova-
zajednice priznanje za kulturno naslijeđe Mr. Nehrudin Rebihić, asistent na kva aplikacija, u kojoj su učestvovale četiri
predmetu Starija bošnjačka književnost
na Odsjeku za književnosti naroda BiH
Filozofskog fakulteta u Sarajevu
ŠTO JE SVAČIJE,
NIJE NIČIJE

Upisivanje stećaka na Listu svjetske
kulturne baštine UNESCO-a od posebnog

38 28/7/2016 STAV