Page 46 - STAV 73 28.07.2016

DRUŠTVO

Ali-paši Kilidžu. On, Uludž Alija, kako su
ga zvali, preoteo je Ulcinj od Mlečana, tako
da su tim činom rasplamsali u ovima bijes
do te mjere da su ih mjesecima opsjedali
tako silovito da su na rječici Klezni mo-
rali sagraditi most kako bi im mogla sti-
ći pomoć od Skadra. Eno ga, i danas stoji
tamo, isti. Isti je i ulcinjski hamam gotovo
prislonjen uz Pašinu džamiju. Evo, piše da
je izgrađen 1743. godine, i to u formi ma-
nje džamije s mnogobrojnim kupolama.
To ga čini jedinstvenim, ne samo u Crnoj
Gori. U narodnom je sjećanju još ostao živ
stogodišnji platan koji je činio hladovinu
nad hamamom i džamijom. Muškarci su
se skupljali oko njega kada bi trebalo do-
nijeti neku važnu odluku, prokomenti-
rati događaje što su ih mornari donosili Džamija Vrhpazar
iz bijelog svijeta ili, jednostavno, ispušiti
čibuk i popiti kahvu. Stariji Ulcinjani i shvatili šta znači voda. Glavno božanstvo Zato je jazom otvoren grandiozni ulaz u
danas vjeruju kako ga vlasti nisu posjekle njihovih predaka bio je Bindo, ilirski bog tvrđavu. Ovdje je ostao sačuvan čitav red
tjerane zakonima urbanizacije, već da se voda i mora. Lice mu je uklesano u zidine velikih kamenih blokova zidanih nasuho
ljudi ne bi okupljali u njegovoj hladovini grada. Oduvijek su vjerovali kako je bolje kao siguran dokaz da su još Iliri gradili
i bistrili mutne vode politike. izgraditi česmu nego neki drugi objekt. ovaj grad. Odmah iza vrata nalazi se je-
Posjetili smo i ostale ulcinjske džamije, dan drugi vjerski objekt. Jedinstven je po
koje su tog vrelog ramazanskog popod- CRKVA-DŽAMIJA I SERVANTES tome što na njemu stoje i krst i mjesec.
neva strpljivo čekale da zađe sunce pa da I ovdje su osvajači “mijenjali vjeru” Dok su vladali Ulcinjom, Mlečani su
se popale kandilji na njihovim šerefama. bogomoljama. Na ulazu u tvrđavu, od- 1510. godine podigli katoličku crkvu. Na-
Ovu na Vrhpazaru sagradio je 1749. go- mah nakon Kandijskog rata, izgrađena zvali su je Crkva Svete Marije. Šezdeset
dine Muradin-beg. Uz nju su sjedište je džamija. Bila je poznata kao “džamija godina poslije, kada su Osmanlije zauzele
Islamske zajednice, biblioteka i vrtić. u Podgradu”. Kada su Crnogorci zauzeli Ulcinj, “promijenile su joj vjeru” i nazvali
Prije same čaršije nalazi se Ljamina, sa- Ulcinj, srušili su je i na njenim temelji- je Džamija Sultana Selima II. Nisu je ru-
građena 1689. godine, a ispod sahat-kule ma podigli pravoslavnu crkvu. Saborna šili, samo su pored nje podigli munaru.
Namzdjah džamija. Ali ovdje je uvijek bilo crkva Svetog Nikole okružena je stoljet- Danas je i džamija i crkva, i u njoj muzej.
više česmi. Kažu da ih je nekada trideset nim maslinama, a njene nadaleko hvaljene Dok joj prilazi, pomisli čovjek na slučaj
pojilo žedne, a danas ih je upola manje. freske tog popodneva nismo mogli vidje- iz Jajca i prijedlog italijanskih arhitekata
Živeći s morem, Ulcinjani su ponajbolje ti jer je ograda sa svih strana zaključana. da se tamošnjoj bogomolji koja je u svom
životu bila i džamija i crkva dodijeli ista
dvoznačnost. Prijedlog je dočekan ne na
nož već na sablju.
Pred crkvom-džamijom stijesnio se
Trg robova. Ovo je posljednji plac u Evro-
pi na kojem su ljudi prodavani u roblje.
Robovi su držani u tamnicama preko
puta džamije i izvođeni pred njen ulaz
na licitaciju. I to cijeli milenij nakon što
je posljednji Božiji poslanik prezreo ro-
bovlasnike. Uglavnom je bila riječ o kr-
šćanima iz Italije i Dalmacije. Ulcinjski su
gusari dvjesto godina na obalama Apulije
Ovdje su svoju džamiju
imali pomorci, i to ni deset
metara od obale. Iz mora
pravo na sedždu. Srušena je
za vladavine Karađorđevića,
a ponovo podignuta
osamdeset godina poslije.
Kažu da je ovo najljepši
objekt islamske kulture u
Crnoj Gori
Crkva-džamija Džamija pomoraca

46 28/7/2016 STAV