Page 62 - STAV 73 28.07.2016

KULTURA

i minijature, jer je nakon njega posao
ukrašavanja nastavljao iluminator. Živ
opis nastanka osmanskih minijatura osli-
kao je Orhan Pamuk u Nobelom nagra-
đenom romanu Zovem se Crveno. Nakon
iluminatora, umjetnik koji je zaokruživao
cjelokupan proces nastanka knjige bio je
knjigovezac.
Baštinjenje tradicionalnih formi islam-
ske umjetnosti knjige i pratećih umjet-
nosti nije zamrlo nego doživljava pro-
cvat. Među vodećim centrima i dalje
se smatra Istanbul, koji na pijedestalu
stoji već stoljećima. Zahvaljujući histo-
rijskoj vezi Istanbula i Sarajeva, danas
se ponosito može kazati da i Bosna ima
umjetnika koji poznaje tajne umjetnosti odlazi u Sarajevo, gdje 1979. upisuje Gazi zaputio sam se na džumu u džamiju sul-
knjige. Riječ je o Ćazimu Hadžimejliću, Husrev-begovu medresu. Pripada 479. ge- tana Bajezida. Prolazio sam pored safova i
redovnom profesoru Akademije likovnih neraciji medresalija, odnosno prvoj gene- učinilo mi se da sam vidio hafiza iz Pale-
umjetnosti u Sarajevu, koji je javnosti raciji koja je išla po revidiranom četve- ža, dobrog prijatelja moga dede. Ponovo
poznat kao kaligraf, ali to je samo jedan rogodišnjem sistemu školovanja. Iz tog se okrenuh i opet vidjeh hafiza. Kao da
aspekt njegovog pregalačkog rada. đačkog perioda prisjeća se Hadžimejlić sam hazreti Hidra vidio. Jedva sačekah
naročitih druženja na satima Mesnevije završetak džume”, prisjeća se Hadžimej-
U STAMBOL PO ZNANJE ispred hadži šejha Fejzullaha ef. Hadžibaj- lić. Odmah poslije molitve pronađe šejha
Porodica Hadžimejlić vodi porijeklo od rića: “To su bila predavanja za čitav život, hadži hafiza Mustafu ef. Mujića, pozna-
znamenitog nakšibendijskog šejha hadži neponovljiva. Osim što sam slušao uvaže- tog kao “hafiz iz Paleža”, ispriča mu da
Mejli-babe, po kojem je porodica dobila nog rahmetli Fejzullaha ef., pružila mi se je počeo sumnjati u odluku studiranja u
ime. Prema kazivanju, Mejli-baba je do- prilika da čitam njegov prijevod Mesne- Istanbulu te mu kaza da ni finansijski nije
šao u Bosnu iz Konye oko 1820. godine vije prije nego je bio dat u štampu. Svaki više u mogućnosti izdržati život u veli-
kako bi našao savršenog učitelja, muršid-i slobodan tren provodio sam s Mevlanom kom gradu. “Hafiz mi samo reče da je do
kamila, i našao ga je u liku bosanskog šej- zahvaljujući šejhu Fejzullahu.” mene da dovim, a on će klanjati istiharu
ha Sirri-babe. Susret između njih dvojice Nakon završene medrese, razmišljao i učiti. Prošlo je od tad neko vrijeme, da
ostao je zabilježen u kasidi Allah, Allah je gdje i koji studij upisati. Na nagovor
derdićun geldim Sirrije (Bože, Bože, tražeći oca, dokumente o završenoj medresi dao
lijeka, došao sam do Sirrije). Osim šejha je porodičnom prijatelju koji je obećao
Mejli-babe, ova je porodica iznjedrila ve- prevesti ih na arapski i poslati na Teo-
likane poput dede Ćazima Hadžimejlića, loški fakultet u Medinu. Umjesto da sa-
šejha Muse ef. Kjazima i Ćazimovog oca zna rezultate upisa, Ćazim Hadžimejlić
šejha Mesuda ef., ali i druge uglednike koji je saznao da diploma nikada nije bila ni
su dali doprinos u vjerskim i svjetovnim prevedena ni poslana jer je očev prija-
naukama te na polju umjetnosti. Porodični telj u potpunosti zaboravio na dogovor.
ulemanski krug bio je sigurno razlogom da Hadžimejlić priznaje da nije znao šta či-
se Ćazim rano zbliži s knjigama. niti jer nije više mogao stići prijaviti se
Rođen je 1964. godine u Zenici, a dje- na konkurs. “Otac rahmetile me je smi-
tinjstvo provodi u Kaćunima nedaleko rio”, kaže Hadžimejlić, “rekao mi je da još
od Busovače. Nakon završetka osmogo- ništa nije izgubljeno.” Nije prošlo malo,
dišnjeg obrazovanja, na dalje školovanje zaputio sam se s ocem prema Istanbulu.
Na putu prema Bosforu u sjećanje mu se
posebno urezala Eski džamija u Edirna-
Na nagovor oca, dokumente ma. “To je bila najveća džamija koju sam
o završenoj medresi dao je do tada vidio. Kasnije sam vidio mnoge
porodičnom prijatelju koji druge diljem svijeta, sigurno veće, ali za
je obećao prevesti ih na mene je još uvijek Eski džamija svojom
monumentalnošću neprevaziđena”, pri-
arapski i poslati na Teološki ča Ćazim
fakultet u Medinu. Umjesto Došavši u nekadašnju prijestolnicu
da sazna rezultate upisa, sultana, Ćazim je znao da je te 1986. go-
dine zakasnio s predajom dokumenata,
Ćazim Hadžimejlić saznao je ali je, ne želeći gubiti vrijeme, prionuo
da diploma nikada nije bila na učenje turskog jezika. Kao i svakom
ni prevedena ni poslana jer mladiću koji se sam snalazio u tuđini, po-
je očev prijatelj u potpunosti nekada su mu nailazili trenuci nostalgije
u kojima se pitao da li je odabir studija
zaboravio na dogovor u Istanbulu ispravan. “Jednom tako, dok
sam se kolebao i razmišljao o povratku,

62 28/7/2016 STAV