Page 63 - STAV 73 28.07.2016

u Sarajevu, Bosna i Hercegovina; njihov
značaj, zaštita i čuvanje. Mentor koji ga je
pratio tokom pisanja rada bio je profesor
Mehmet Zeki Sönmez, također jedan od
najuglednijih naučnika iz oblasti historije
osmanske umjetnosti. Dok smo razgova-
rali s Ćazimom Hadžimejlićem o njego-
vom istanbulskom periodu i studentskim
vremenima, primijeti se kako više govori
o svojim učiteljima nego o sebi.
Pored studija, Ćazim Hadžimejlić
radio je naporedo i na vlastitoj izobraz-
bi restauracije i konverzacije, pa je tako
odlazio na sate umjetnosti i restauracije
knjige kod Islama Seçene, osnivača Od-
sjeka za uvezivanje i restauraciju knjiga
bih se telefonom čuo sa šejhom, koji mi Za magistarski rad iz kaligrafije na Uni- Sulejmanije biblioteke. Dok je govorio o
reče: ‘Ćazime, idi i predaj papire.’ Tada verzitetu “Marmar” Kaligraf Jesiri-zade profesoru Seçenu, Ćazim Hadžimejlić je
kao da mi se skinuše sindžiri i otvoriše Mustafa Izzet-efendija, poticatelj talik pisma nabrojao nekoliko zajedničkih projekata
sva vrata”, kaže on. bio je posebno pohvaljen, a odbranio ga je restauracije s “Islam Hodžom”, kako od
1994. godine pod mentorstvom profesora dragosti naziva učitelja. U jednom je od po-
UČIO OD NAJBOLJIH Muhittina Serina. Priznaje da je osjećao sljednjih intervjua Seçen bio upitan kako
Prvobitnu nakanu da preda papire na veliku odgovornost jer je njegov mentor sačuvati kulturno blago Bosne i Hercego-
Teološki fakultet zamijenio je s Fakulte- profesor Serin jedan od najpriznatijih vine, na što je odgovorio: “Bosna je lijepa
tom lijepih umjetnosti Univerziteta “Mi- autoriteta iz historije kaligrafije, a sam zemlja, čudesno lijepa. Treba je sačuvati,
mar Sinan”, gdje se upisao na Odsjek za je autor nekoliko monumentalnih stu- najprije fragmente iz prošlosti koji imaju
tradicionalne turske umjetnosti. Bila je to dija. Hadžimejlić se nije zaustavio, nego za cilj da tu ljepotu učine trajnom, da je
dobra odluka. Diplomirao je 1991. godine, nastavlja s istraživanjima koja ga dovode sačuvaju. Jer ljudi prolaze, a djela ostaju.
a odmah potom upisao dva magistarska do odbrane doktorske teze 1997. godine Imate jednog Ćazima Hadžimejlića, kojeg
studija, na Univerzitetu “Marmar” stu- s temom iz historije islamske umjetno- smo mi htjeli zadržati za sebe. Napravi-
dij islamske kaligrafije, a na Univerzite- sti pod naslovom Umjetnost knjigovestva te mu uvjete i pustite ga da radi. To će za
tu “Mimar Sinan” studij opreme knjige. i unikati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci početak biti dovoljno.” U istom je inter-
vjuu istanbulski profesor istakao da je s
Hadžimejlićem restaurirao mushaf kojeg
je prepisao čuveni osmanski kaligraf ha-
fiz Osman iz 17. stoljeća. Osim restaura-
cije ovog rukopisa, Hadžimejlić je oživio
i mnoge druge unikate diljem svijeta, a
za svoj doprinos u zaštiti knjige dobio je
priznanja od brojnih institucija, poput
Bošnjačkog instituta iz Züricha, Direkcije
muzeja Burse, IRCICA-inu zahvalnicu za
restauraciju mushafa u Kraljevskom dvoru
u Jordanu, Gazi Husrev-begove bibliote-
ke u Sarajevu za restauracija mushafa Fa-
dil-paše Šerifovića, zahvalnicu Yörtürk
Vakfı iz Izmira, zahvalnicu Muzeja tur-
sko-islamske historije i Muzeja Topkapı
Sarayı iz Istanbula itd.

KALIGRAFI SVJETSKOG GLASA
Uz akademsku naobrazbu o kaligrafiji,
Hadžimjelić je dobio idžazetname za ka-
ligrafiju od najprestižnijih kaligrafa svi-
jeta, prof. dr. Alija Alparslana i Hasana
Çelebija. Od profesora Alparslana dobio
je idžazet za nestalik-pismo, a od Çelebija
idžazet za sulus i nesh. Kako je Bosna i
Hercegovina posljednjih stotinu godina
više okrenuta prema umjetničkim prav-
cima Zapada, u našoj sredini imena Alija
Alparslana i Hasana Çelebija nisu naj-
bolje poznata, što je velika sramota. Oba
su profesora kaligrafije vrh kaligrafskog
lanca, ispred njih se još uvijek niko nije

STAV 28/7/2016 63