Page 77 - STAV broj 170
P. 77

Piše: Esko MURATOVIĆ                           Između ostalih, okruglom stolu, koji      skupu, predočio je diskriminatorsko-igno-
                                            je moderirala Alisa Džogović-Murić, pri-      rirajući odnos prema ulozi i zastupljenosti
Ustremljenju ka uspostavljanju              sustvovali su predsjednik Bošnjačkog sa-      Bošnjaka u historijskim tokovima i de-
           novih društvenih odnosa gotovo   vjeta Mirsad Džudžević, direktor Zavoda       šavanjima, s konkretnim zapažanjima o
           svaka moderna država koja teži   za školstvo Rešad Sijarić, predstavnik cr-    udžbenicima historije koji su u upotre-
           ka zdravom funkcioniranju vi-    nogorskog Ministarstva za ljudska i ma-       bi. Adrović primjećuje da brojni utjecaji
šenacionalne zajednice trebala bi, valjda,  njinska prava Fikret Ljuljanović i Suljo      i različite okolnosti formiraju kod učeni-
stvoriti pretpostavke, omogućiti uvjete i   Mustafić, član Nacionalnog savjeta za         ka nacionalnu historijsku svijest, tako da
ozakoniti standarde podjednake za svoje     obrazovanje.                                  u metodici nastave nisu prepoznati pro-
građane. Obrazovanje je fundamentalni                                                     blemi u vezi s formiranjem historijske i
mehanizam i polazni okvir za sistematski    DUGOGODIŠNJA ZAPOSTAVLJENOST                  paralelne historijske svijesti. Predstave
pristup zakonom utemeljenih i zagaranti-                                                  o prošlosti često se prepliću s aktuelnim
ranih prava i sloboda, a pravo obrazovanja      Prve panel-diskusije odnosile su se na    političkim problemima i vješto koriste u
na maternjem jeziku temeljni je uvjet za    školske sadržaje u nastavi muzičke i likov-   političke svrhe i zato bi u procesu nasta-
ostvarenje svih drugih prava iz korpusa     ne kulture, pa su u tom dijelu izlaganja      ve trebalo voditi računa o tim pojavama
prava manjinskih naroda. Zbog potrebe       imali Senad Gačević, profesor na Muzič-       i svoditi ih na najmanju moguću mjeru,
očuvanja i unapređenja identiteta i naci-   koj akademiji, slikar Aldemar Ibrahimo-       tako da nastava historije ostane u tokovima
onalne samobitnosti bošnjačkog naroda       vić, profesorica Majda Husović i muzički      naučno-nastavnih sadržaja. Svoju analizu
u Crnoj Gori, s krajnjim ciljem ostvari-    praktičar Ibrahim Beća Kujević.               Adrović započeo je udžbenikom histo-
vanja ravnopravnosti s drugima u obla-                                                    rije za osmi razred grupe autora (Živka
stima obrazovanja i nauke, pod okriljem         Da se jasna i snažna svijest o vlastitom  Andrijaševića, Saita Šabotića, Dragutina
Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, 15. maja    identitetu gradi kod crnogorskih Bošnja-      Papovića i Slobodana Drobnjaka), gdje
u Podgorici održan je okrugli sto o temi    ka u skladu s državotvornom sviješću i        se pridjev bošnjački prvi put spominje na
“Bošnjaci u obrazovnom sistemu Crne         političkom osviještenošću, dokazuje i         posljednjoj strani udžbenika, prilikom
Gore – predmetni programi i sadržaji”.      potreba da se odbrana i očuvanje nacio-       opisa ličnosti Avda Međedovića, gdje se
                                            nalnog imena samorazumljivo nametne           navodi da “je bio poznati pjevač, kazivač i
                                            i nužno predstavi u očuvanju nacional-        stvaralac bošnjačko-muslimanskih epskih
                                            nog integriteta, etničke samoodrživosti i     pjesama”. Unutar nastavne jedinice Učešće
                                            vjerske dostojanstvenosti. Uz sagledava-      Crne Gore u Prvom i Drugom balkanskom
                                            nje mogućnosti i načina prevazilaženja        ratu dat je i podnaslov Zločini nad musli-
                                            dugogodišnje zapostavljenosti nameće se       manima, u kojem se kaže: “U vrijeme rata
                                            i pitanje: kako manjinski narod kao što       (1912–1913) lokalne crnogorske vlasti u
                                            je bošnjački u Crnoj Gori može ostvari-       ovim novoosvojenim oblastima su nad di-
                                            ti ravnopravnost s drugima u oblastima        jelom muslimanskog stanovništva činile
                                            obrazovanja i nauke?                          nasilja i zločine. Bilo je ubistava, protje-
                                                                                          rivanja, pljačke, nasilnog pokrštavanja.”
                                                Historičar Admir Adrović, u jednom        Autori nisu naveli mjesta masovnog po-
                                            od najstudioznijih izlaganja na ovom          krštavanja muslimana i aktere tog čina.

                                            U udžbenicima od prvog do                         Učenicima se, s jedne strane, pravil-
                                            četvrtog razreda zastupljeno                  no ukazuje na ugnjetavački odnos vlasti
                                            je više od 200 tekstova i                     novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i
                                            više od 200 pisaca, od čega                   Slovenaca prema pristalicama crnogor-
                                            je 5 pisaca s 5 tekstova iz                   ske državne samostalnosti. Takav odnos
                                            bošnjačke književnosti. U                     vlasti ništa nije bio bolji ni prema Bošnja-
                                            udžbenicima od petog do                       cima. Bošnjaci iznova bivaju izloženi ma-
                                            devetog razreda zastupljeno                   sovnom stradanju i torturi. Takav odnos
                                            je više od 200 tekstova i                     Kraljevine SHS prema Bošnjacima do-
                                            više od 200 pisaca, od kojih                  vodi do stvaranja nezadovoljstva i spon-
                                            su 11 tekstova i 3 pisca iz                   tanog komitskog otpora. Međutim, ni u
                                            bošnjačke književnosti. U                     ovom ni u drugim udžbenicima historije
                                            udžbenicima za srednje                        ne spominje se komitski pokret Bošnjaka,
                                            škole od prvog do četvrtog                    a koji je ipak bitan, jer su se i Bošnjaci,
                                            razreda zastupljeno je                        kao i Crnogorci, suprotstavili državnom
                                            više od 200 tekstova i više                   teroru; niti se spominju imena najpozna-
                                            od 120 pisaca, od čega je                     tijih sandžačkih komita Jusufa Mehonji-
                                            19 tekstova i 6 pisaca iz                     ća i Huseina Boškovića; dok se zločin u
                                            bošnjačke književnosti                        Šahovićima, novembra 1924, kad je ubi-
                                                                                          jeno blizu četristo muslimana, a da za to
                                                                                          niko nije odgovarao, pravda “činjenicom”
                                                                                          da u Kraljevini SHS nije postojala prav-
                                                                                          na sigurnost. Jednom je rečenicom, ipak,
                                                                                          zabilježen ovaj događaj, dok to nije slučaj
                                                                                          u udžbeniku historije za četvrti razred gi-
                                                                                          mnazije, u kojem autori udžbenika nisu
                                                                                          našli za shodno ni da spomenu taj događaj.

                                                                                          STAV 7/6/2018 77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82