Page 81 - STAV broj 170
P. 81

Mak Dizdar kazao je
                                                                                         jednom prilikom da je
                                                                                         pisao malo i da bi volio
                                                                                         da je pisao još manje. Za
                                                                                         Aleksu Šantića možemo
                                                                                         reći da je pisao mnogo i
                                                                                         da je dobro što je pisao
                                                                                         mnogo, pa je svako
                                                                                         vrijeme, svaka ideologija i
                                                                                         svaki autor izbora njegovih
                                                                                         pjesama mogao posegnuti
                                                                                         za onim pjesmama koje
                                                                                         odgovaraju trenutku i
                                                                                         vlastitom književno-
                                                                                         -umjetničkom ukusu

                                                                                         onda i nakon Drugog svjetskog rata, bio
                                                                                         izuzetno popularan pjesnik. Naprosto,
                                                                                         bila su to vremena u kojima su ljubavne
                                                                                         pjesme, pjesme individualne patnje ili lje-
                                                                                         pote podneblja smatrane bespotrebnom
                                                                                         dekadencijom. Na sličnom fonu proma-
                                                                                         trane su i pjesme Alekse Šantića u kojima
                                                                                         dominira socijalna osjetljivost, tako da su
                                                                                         ove pjesme mnogo prisutnije u izborima
                                                                                         Šantićevih pjesama objavljenim od 1948.
                                                                                         godine pa do polovine šezdesetih godina
                                                                                         20. stoljeća.
                                                                                         Mak Dizdar kazao je jednom prilikom
                                                                                         da je pisao malo i da bi volio da je pisao
                                                                                         još manje. Za Aleksu Šantića možemo
                                                                                         reći da je pisao mnogo i da je dobro što je
                                                                                         pisao mnogo, pa je svako vrijeme, svaka
                                                                                         ideologija i svaki autor izbora njegovih
                                                                                         pjesama mogao posegnuti za onim pje-
                                                                                         smama koje odgovaraju trenutku i vla-
su u pet tematskih cjelina, a na temelju    Ostajte ovdje obavezno bila u grupi rodo-    stitom književno-umjetničkom ukusu. A
njihova pojavljivanja u knjigama izabra-    ljubivih pjesama, ona, prije svega, apelira  kako su svi spomenuti autori ipak i samo
nih pjesama Alekse Šantića koje su po-      na svijest budućih iseljenika insistirajući  čitaoci umjetničkog djela, njegove seman-
služile kao korpus. Prvu cjelinu čine au-   na ljepoti Hercegovine. Vezanost za rod-     tičke silnice stvaraju se i multipliciraju
topoetičke pjesme te pjesme u kojima su     nu grudu nema baš nikakve veze s drža-       upravo u tom služenom spletu recepcij-
u prvom planu melanholija i tuga. Tu su     vom kao političko-historijskom tvorevi-      skih relacija. Svaki tumač Šantićeva djela,
pjesme Pretprazničko veče, Naš stari dome,  nom i ljubavi prema njoj. Uostalom, od       kao i svaki priređivač njegovih izabranih
Gospođici i druge. Ljubavne pjesme čine     Šantićeva rođenja do danas na ovom se        pjesama, u posljednjih je šezdeset godina
drugu cjelinu ove knjige i ujedno čine      tlu promijenilo država... Pjesme Alekse      uveo u svoj rad i vlastiti položaj u povije-
najfrekventniju grupu pjesama općeni-       Šantića iz ove grupe postaju učestalije      sti, pretvorivši čitanje Šantićeva opusa u
to. Tako se pjesma Proljeće javlja u svih   pred kraj 20. stoljeća, i to direktno pro-   veliki dijalog s vremenom i historijom.
dvanaest analiziranih izbora, ali u samo    porcionalno smanjenju broja pjesama          Zahvaljujući tome, Šantić je popularan
dvije antologije, Emina u jedanaest zbirki  socijalnog i rodoljubivog naboja. Jasno      pjesnik od 1891. godine do danas, a, kako
(nema je samo u izboru Ilije Kecmanovi-     je da s promjenom ideologije, raspadom       smo vidjeli, književna kritika i historija
ća). U pitanju su ljubavne pjesme u čijoj   socijalističke države, kao i ratovima po-    mu, kako vrijeme odmiče, daju sve zna-
se inspiracijskoj osnovi prepoznaje sev-    duzetim nakon toga Aleksa Šantić i dalje     čajnije mjesto, pogotovo u historiji knji-
dalinka, a u ambijentu mostarske bašče      ostaje veliki pjesnik bosanskohercegovač-    ževnosti Bosne i Hercegovine. Knjiga sa-
i mahale. Treću cjelinu ove knjige čine     ke književnosti, ali sada su u fokusu nje-   branih izabranih pjesama Alekse Šantića
pejzažne pjesme, odnosno sve one pjesme     gove emocije vezane za porodicu, Herce-      Ostajte ovdje objavljena u povodu njego-
u kojima je Šantić stvorio emocije ljuba-   govinu, ljubav, a ne Srbija i njeni ratovi.  vog sto pedesetog rođendana trebala bi
vi ili sjete spram Mostara, Hercegovine,    U tom smislu, postaje interesantna grupa     poslužiti budućim istraživačima kao po-
pa i mediteranskog podneblja u cjelini.     rodoljubivih pjesama po kojima je Šan-       lazište za nove dijaloge sa starim, velikim
Iako je u dosadašnjim izdanjima pjesma      tić, kako se čini, u vrijeme svog života, a  pjesnikom.                  n

                                                                                                        STAV 7/6/2018 81
   76   77   78   79   80   81   82   83   84