Page 15 - STAV broj 249
P. 15

karijerama već bi vrlo vjerovatno bili i
                                                                               krivično gonjeni.

                                                                               DEKONSTRUKCIJA IDENTITETA KAO
                                                                               KRAJNJI CILJ
                                                                                  Iako je u “Okviru za promjenu paradi-
                                                                               gme u izučavanju istorije u školama BiH”
                                                                               navedeno da “cilj nije borba protiv ko-
                                                                               lektivnog (nacionalnog) identiteta, nego
                                                                               borba protiv apsolutiziranja kolektivnog
                                                                               (nacionalnog) identiteta i interesa koji
                                                                               u svojoj krajnosti u praksi vode negira-
                                                                               nju univerzalnih ljudskih vrijednosti ili
                                                                               njihovom ograničavanju na samo jednu
                                                                               grupu (nas)”, iz svega navedenog potpu-
                                                                               no je jasno da je krajnji cilj “promjene
                                                                               paradigme” i uvođenja “Alternativnog
                                                                               kurikuluma” upravo pokušaj sprečava-
                                                                               nja nacionalne homogenizacije i jačanja
          srpskih predstavnika u odnosu spram bu-  Koliko je ovakav “alternativni” tretman   nacionalnog identiteta kroz kolektivno
          dućnosti države, a koji je svojevremeno   historije potpuno abnormalan, krajnje   sjećanje. Autori takve namjere pravdaju
          iznio ratni zločinac Radovan Karadžić   maliciozan i beskrajno drzak, možemo   pacifističkim pobudama te tvrdnjom da
          prijetnjom da će “muslimanski narod   bolje razumjeti ako pokušamo zamisliti   “partikuliranje kroz predmet Historija
          nestati”. Za zagovarače uvođenja “alter-  da neko historijske udžbenike koje go-  vodi ka kreiranju poslušnih vojnika i u
          nativnog kurikuluma” sporno je što se   vore o holokaustu problematizira za-  krajnjoj liniji vodi pripremanju mladih
          u današnjem udžbeniku period agresije   mjerkama kako se u njima previše go-  osoba za neki naredni sukob i historijski
          tretira samo s pozicije države, što se ne   vori o stradanju Jevreja, a ne i ostalih,   revanšizam ili dominaciju”, što bi oni
          otvaraju “problemi i dileme” već se iznose   kako se sam čin holokausta predstavlja   da spriječe, ne shvatajući da je alternati-
          “nedodirljive činjenice”?! Zar je mogu-  detaljnije i konkretnije nego stradanje   va koju zagovaraju ustvari pripremanje
          će da se otvoreno problematiziraju čak i   Nijemaca, kako se umanjuje odgovornost   mladih osoba na status poslušnih i bes-
          suhe činjenice? Zar je ideologija pomire-  Jevreja u zločinima nad drugim, kako   pomoćnih žrtava. Smeta im što je “pot-
          nja važnija od istine? Sporno im je i što je   se prenaglašava odgovornost Njemačke   puno zapostavljeno ukazivanje na to da
          fokus udžbenika uglavnom na stradanju   za otpočinjanje Drugog svjetskog rata,   su postojale grupe i pojedinci koji su se
          Bošnjaka, mada je, u svjetlu činjenice da   kako su ideje i Trećeg rajha i Evrope slo-  borili za mir (antiratne demonstracije i
          su Bošnjaci činili većinu žrtava agresije   bodnih država podjednako legitimne, te   sl.), što bi kroz promoviranje mira kao ne-
          na Bosnu i Hercegovinu, pogotovo ogro-  kako se u vezi s cijelom tom temom ne   partikulirane pa i bezuslovne univerzalne
          mnu većinu civilnih žrtava, valjda jasno   uzimaju u obzir većinske želje Nijema-  ljudske vrijednosti bilo veoma korisno
          zašto je to tako.                 ca i njihovih predstavnika. Nije teško   za djecu”, pa sugeriraju da “bi to mogao
            Sve je to za ove pojedine nastavnike i   ni zamisliti kakvu bi buru i skandal u   biti jedan od mogućih modela kako pre-
          profesore historije nepoželjna “monoper-  svjetskoj javnosti izazvao takav revizio-  davati historiju devedesetih godina 20.
          spektivnost” koju bi oni da promijene   nizam te kako bi njegovi zagovornici ne   stoljeća, gdje bi se istinsko mirotvorstvo
          svojim “Alternativnim kurikulumom”.   samo završili sa svojim profesionalnim   javljalo kao kontrateza herojima rata koje


                                                                                                   STAV 12/12/2019  15
   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20