Page 79 - STAV broj 249

JEDNA NOĆ U POLICIJSKOJ STANICI NEDOVOLJNA PRISUTNOST “PUNOG današnjice. Hamzagićev “pakao” svakako
Sliku bosanskohercegovačke stvarnosti MJESECA” podsjeća na onaj u naslovu Smrt u Saraje-
Hamzagić i Omerović smjestili su u poli- S jedne strane, ovakva dramaturška struk- vu (2016) Danisa Tanovića, s ipak znatno
cijsku stanicu u Sarajevu, za vrijeme jedne tura čini se iznimno zahvalnom i zapravo manjom ulogom dodijeljenoj kameri, dok
noći punog mjeseca, te ju razvijali koristeći idealnom za izgradnju mikrosvijeta koji će je montaža Redžinalda Šimeka umnogome
se dramaturškim modelom jedinstva pro- metaforički ili čak u slučaju Punog mjeseca, primjetnija negoli u Tanovićevom filmu.
stora i vremena, inače više svojstvenog tea- gotovo doslovno, predstavljati makrosvijet,
tru negoli filmu. Njegov glavni protagonist dok s druge zahtijeva provedbu određenih KLIŠEI KOJE ŽIVIMO
policijski je inspektor Hamza (Alban Ukaj), zakonitosti forme koje filmski autori često Najupečatljivije vizuelne trenutke u fil-
koji svoju sarajevsku večer pod punim mje- zanemare. Dakle, ako se za primjer uzmu mu, koji umnogome utječu na atmosferu,
secom započinje vozeći trudnu suprugu u žanrovski filmovi, kakvi su recimo Isijavanje ali i služe kao svojevrsne “pauze” u radnji
bolnicu, s čijom trudnoćom očigledno ne- (1980) Stanleya Kubricka ili Napad na po- i isječci iz nekog drugog, ljepšeg svijeta,
što nije u redu. Tokom vožnje uvjerava je licijsku stanicu 13 (1976) Johna Carpentera, Hamzagić postiže prizorima dječaka s ba-
da će se sve dobro završiti, ali već nakon u oba su slučaja protagonisti primorani bo- lonom, koje je, zbog sjedinjenja s ostatkom
telefonskog poziva od šefa Jasmina (Ermin raviti u jednom prostoru, dok vanjski svijet realističnog svijeta u filmu, moguće samo
Sijamija), koji mu govori da mu ne može uporno prijeti prodorom i osvajanjem. Ova- okarakterizirati kao čudne ili misteriozne,
dati slobodno, postaje jasno da on ne živi u kav scenaristički koncept umnogome poja- dok se naposljetku ne ispostavi da je riječ
idealno uređenoj državi i Hamzina privat- čava dramaturšku napetost i prisiljava pro- o halucinacijama i imaginacijama glavnog
na večer postaje kolektivna metafora tran- tagoniste na akciju i reakciju, a naposljetku lika. Dječak koji mu se ukazuje jeste dije-
zicijske bosanskohercegovačke stvarnosti. i na promjenu, dok uporedo stvara centralni
Odmah po dolasku u stanicu, dočekuje narativni sukob, onaj između glavnog lika i te koje on priželjkuje i godinama pokuša-
ga prvi problem – tri tinejdžera mokre odje- svih ostalih, više sile ili samog sebe. va dobiti, a koje uspješno prolazi kroz sve
će, koji su ukrali automobil i zatim s njim Hamzagić je, uprkos odricanju od ovakve mračne prostorije tragične bosanskoherce-
sletjeli u Miljacku. Nakon uloge brižnog dramaturške specifičnosti, ipak uspio kre- govačke svakodnevice i na koncu se penje
iznad površine i izlazi na svjetlo neke ljepše
supruga, scena saslušanja tinejdžera Hamzu irati dinamično ostvarenje, barem u žanru
predstavlja kao izrazito nasilnog inspektora drame, s učestalim promjenama u radnji, budućnosti, koja istovremeno prvi put oba-
koji ne bira sredstva da dođe do cilja, ali koji raznolikom paletom likova s međusobnom sja i tek rođenog, stvarnog Hamzinog sina.
im naposljetku ipak šalje suhe majice kako interakcijom, ali i iščekivanjem vijesti iz Nakon posljednjeg kadra u filmu, prvi
se ne bi prehladili. dojam koji se javlja jeste da je riječ o ostvare-
Uskoro će policijska stanica postati po- bolnice, što je donekle nadomjestilo ma- nju do puknuća ispunjenom klišeima o živo-
prište raznoraznih događaja i slučajeva, kroz njak neizvjesnosti u mnogo jačem obliku tu u Bosni i Hercegovini, nabijenih u jedan
koje će proći mnoštvo likova sklonih nasilju prisutne u navedenim filmovima. prostorni i vremenski trenutak. Onim o ko-
i nemoralu, ali i onih koje je društvo učinilo Nasuprot ovome, kao svojevrsni reži- rupciji u policiji i zdravstvu, o nezaštićenim
takvim. Tako će se redom smjenjivati životne serski propust može se izdvojiti nedovoljna medicinskim radnicima, o mladima koji spas
priče, o nasilniku s psom (Edin Avdagić), čija iskorištenost značenja pojma “punog mje- nalaze u kriminalu i priliku za bolji život vide
majka jedva preživljava od penzije, o mladoj seca” – pojavi se u samo jednom kadru – a u prostituciji, o nepotizmu pri zapošljavanju, o
djevojci (Lidija Kordić) koja se prostituira koje bi u sadržajnom, ali i vizuelnom smi- mladom ocu koji ukrade cijeli bankomat jer ne
jer njena majka kozmetičarka (Mediha Mu- slu znatno doprinijelo stvaranju i razvoju može platiti liječenje svom bolesnom djetetu.
sliović) ne može dovoljno zaraditi, o Muha- atmosferičnosti te izgradnji cjelokupnog Iako poigravanje s klišeima uvjetu-
medu, prodavaču balona (Izudin Bajrović), osjećaja u filmu. Kao što je to postigao Lars je razvoj narativa u ovom filmu i čini ga
koji više ne želi pristajati na “reketiranje” von Trier u naslovu Melanholija (2011), u predvidivim, pa je tako moguće naslutiti
specijalca Kerima (Muhamed Hadžović), o kojem se istoimena planeta konstantno pri- opravdanja prijestupnika koji su to postali
napadnutom tehničaru Hitne pomoći (Ad- bližava Zemlji te samim svojim prisustvom “jer su morali” zbog teškog života u Bosni i
mir Šehović), koji je zakasnio na intervenci- “pritišće” likove i direktno utječe na njih Hercegovini, konačni dojam koji ostaje je-
ju, o usamljenoj ženi Melihi (Jasna Diklić), i njihove unutrašnjosti. Režiser je kao za- ste da je Pun mjesec apsolutno tačan, istinit
koja umišlja i uporno prijavljuje “korake po mjenu za ovaj oblik postizanja stilizirane i uvjerljiv film, produkcijske kreativnosti,
tavanu”, a čiji sin s porodicom živi u ino- atmosferičnosti pronašao u stvarnosti, od- rijetke skladnosti između odmjerene i ek-
stranstvu. Negdje između, Hamza će uporno nosno u realističnom prostoru oronulog, splozivne glume, novog režiserskog glasa
pokušavati doći do bilo kakve informacije o sumornog, jezovitog RTV doma, koji “igra” koji svoju generaciju hrabro gura naprijed,
supruzi i bebi, ali mu se niko neće javljati jer, jednu policijsku stanicu, a čiji mračni hod- a koji na jednom mjestu okuplja sve bolesti
kako kaže doktorica Hitne pomoći (Mirela nici i podrumi, zaista, podsjećaju na kru- i otvorene rane savremenog bosanskoher-
Lambić), nije nikoga “zakitio”. gove bezizlaznog pakla kao alegorije svijeta cegovačkog društva. n

STAV 12/12/2019 79