Page 67 - STAV broj 154
P. 67
Narodna fešta pri
otvaranju banje
Mostarska banja –
Gradsko kupatilo
“Franjo Ferdinand”
formacija na samoodbrani mostarskog čekala do naredne potrebe za intervenciju. Komadina. Počela ga je graditi 1916, a
stanovništva, u narodu nazivana “Muja- Za njeno formiranje povoljnu okolnost je otvorila za promet 1917. godine. Pušten
gina garda”. predstavljala činjenica da je žetva već bila je u promet 9. marta 1918. Na gradnji mo-
obavljena. Na kraju pisma Mujaga Koma- sta radili su, osim austrougarskih vojnika,
Tokom Prvog svjetskog rata osnovano dina je konstatovao da ‘ljudstvo sa velikim i strani zarobljenici – srpski, italijanski
je više vojnih formacija za zaštitu civil- nestrpljenjem čeka na poziv da služi do- i ruski. Priča se da su austrijski vojnici
nog stanovništva. Tako je, naredbom ge- movini’”, piše Z. Šehić u svojoj knjizi U vrlo okrutno postupali prema ruskim za-
nerala Potioreka, u Bosni i Hercegovini, smrt za cara i domovinu (2007). robljenicima, koji su od gladi ili fizičkog
a na temelju rješenja Zemaljske vlade od maltretiranje nerijetko završavali svoje
11. augusta 1914. godine, formiran Bur- Po jednoj fotografiji i njezinom opi- živote namjerno gurnuti u brzu i duboku
gerwehr, kao postrojbe “civilne zaštite su, objavljenim u mostarskom časopisu Neretvu, ili su se samoubilački otiskivali
za očuvanje javnog reda i mira u zemlji, Most (br. 1, 1999), objelodanjeno je da je u sigurnu smrt.
koji nije podlijegao propisima vojne dis- Mujaga Komadina obrazovao jednu po- Tokom gradnje Gradsko poglavarstvo
cipline”. Postojale su i druge, slične ideje strojbu civilne zaštite prozvanom “Muja- s Mujagom Komadinoim na čelu, upr-
o organiziranju na samoodbranu gradskog ginom gardom”. kos ratnoj oskudici, nekim je sredstvi-
stanovništva, a jedna je od njih i nakana ma pomagalo gradnju Carinskog mosta.
mostarskog gradonačelnika Mujage Ko- Na fotografiji čiji je desni rub odre- Na sjednici Općinskog vijeća održanoj 3.
madine, koji se, krajem septembra 1914. zan kao i gornji dio s pozadinom vide se: oktobra 1917. donijet je zaključak da se
godine, obratio Vojnoj komandi Mosta- Mujaga Komadina, sjedi u prvom redu, most nazove “Most cara Karla”.
ra pismom s konkretnim prijedlogom. drugi zdesna, s puškom naslonjenom na Mujaga Komadina preselio je na ahi-
sredinu. Vlasnik fotografije tvrdi da je ret 6. maja 1925. godine. Sahranjen je u
“Predložio je da se, nakon popisa voj- snimljena 1918. godine. To znači da je malom haremu uz Lakišića džamiju, u
nih obveznika, starosti od 37 do 60 godi- Mujagi u tom trenutku 79 godina. kojoj je često obavljao namaze, a iza njih
na, koji nisu vršili vojnu dužnost, obrazu- nerijetko ostajao sa svojim prijateljima u
je milicija koja bi bila posebno obučena u U RATNOM VIHORU GRAĐEN JE tihim razgovorima. Dženazu je ispratio
rukovanju oružjem, a u čijem sastavu bi se CARINSKI MOST cijeli Mostar.
nalazili muslimani i katolici. Prema nje- Uža porodica i prijatelji sagradili su
govoj procjeni, u srezovima Hercegovine U Mujaginom gradonačelničkom man- spomenik koji se i danas nalazi u obliku
moglo se angažovati oko 20.000 osoba. (...) datu, mada je ušao u ratne godine, ipak je kakvim je urađen. Spomenik se sasto-
Tako obrazovanu miliciju je trebalo aktivi- izgrađeno još jedno kapitalno gradsko do- ji od pravokutnog podija 400 x 250 cm,
rati u slučaju do se regularne vojne snage bro: most od armiranog betona preko rije- visokog 35 cm. Sarkofag, postavljen na
ne bi mogle uspješno suprotstaviti nepri- ke Neretve na najsjevernijem dijelu grada, sredinu, izrađen je od aranđelovačkog
jatelju, prikupiti na određenim mjestima na Carini. Most je zbog ratnih potreba (i kamena, u koji su usađena dva nadgrob-
i staviti na raspolaganje gdje za to postoji uspostavljanja najbliže transportne veze na nišana. Na prvom, uzglavnom nišanu
potreba. Nakon izvršenih zadataka, milicija između željezničke stanice i vojne kasarne s fesom i kitom, na vanjskoj je strani ure-
bi se ponovo vraćala u svoju općinu i tamo na sjeveru Mostara) podigla austrougarska
vojska. Nacrt mu je izradio inžinjer Miloš
zan natpis: On (Allah) je vječan. Mostarski
gradonačelnik Mustafa-aga, sin Omerov. Za
njegovu dušu prouči Fatihu. Godina njegova
rođenja je 1256. (hidžretska, 1839/40), a go-
dina smrti 11. ševala 1344. (5. maja 1925).
Na suprotnom, nadnožnom nišanu, okre-
nutom istoku, napisano je na bosanskom
jeziku: Mujaga Komadina, načelnik grada
Mostara, 1839. – 1925. Na unutrašnjoj
strani istog nišana uklesan je identičan
natpis arapskim pismom i arapskim je-
zikom. Na vanjskim stranama sarkofaga
ispisana su dva stiha na arapskom jeziku
koja podsjećaju čovjeka na smrt koja ni-
kog ne zaobilazi. n
Garda Mujage Komadine formirana STAV 15/2/2018 67
1915. godine, fotografija iz 1918. godine
