Page 23 - STAV broj 177
P. 23

Dr. sci. Elvira Dilberović, ministrica                                  Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ
Ministarstva obrazovanja i nauke                                        	 urednik@stav.ba
Federacije BiH                                                          Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Potrebna su                                                            Ministrica Ministarstva obrazova-
nam jasna                                                                            nja i nauke Federacije BiH dr.
pravila                                                                              sci. Elvira Dilberović završila je
kada je riječ                                                                        Gimnaziju u Mostaru i diplo-
o kodeksu                                                               mirala 2002. godine na Fakultetu huma-
oblačenja u                                                             nističkih nauka, na Odsjeku za bosanski
institucijama                                                           jezik i književnost, Univerziteta “Džemal
                                                                        Bijedić” u Mostaru. Postdiplomske stu-
Jedno društvo treba imati građane koji sami prepoznaju gdje             dije završila je 2007. godine na Filozof-
je granica između osobne slobode i zadiranja u slobode drugih.          skom fakultetu u Sarajevu, odsjek za lin-
Tako je, po meni, razumljivo da u svoje slobodno vrijeme možete         gvistiku, te na Fakultetu humanističkih
imati kodeks oblačenja kakav vi smatrate prikladnim, ali kada je        nauka u Mostaru, kolegij za lingvistiku.
u pitanju vrijeme koje provodite u državnim institucijama, trebalo      Odbranila je doktorsku disertaciju pod
bi da se držimo kodeksa oblačenja koji je važeći za tu instituciju.     naslovom Jezičko-stilske osobitosti politič-
Ja ne poznajem ni jednu državu u svijetu koja nema jasna pravila        kog diskursa (na primjeru printanih medija
kada je o tome riječ. Ministrica, bez obzira da li vrši dužnost u       u BiH 1992-1995). Od 2002. do 2004. go-
BiH ili drugoj zemlji, ne smije nositi dekolte, prozirnu odjeću i sl.   dine radila je kao profesorica bosanskog
                                                                        jezika i književnosti u Gimnaziji Mostar.
                                                                        Profesorica je na Univerzitetu “Džemal
                                                                        Bijedić” u Mostaru te vanjski saradnik
                                                                        na Univerzitetu u Zenici. Ovlaštena je
                                                                        profesorica bosanskog jezika za diplo-
                                                                        matski nivo. Članica Upravnog odbora
                                                                        Vijeća bošnjačkih intelektualaca (VKBI)
                                                                        u Mostaru. Kao autorica i lektorica uče-
                                                                        stvovala je u više izdavačkih projekata iz
                                                                        područja religije, kulture, historije i so-
                                                                        ciologije. Recenzirala je više udžbenika i
                                                                        naučnih knjiga, te promovirala više nauč-
                                                                        nih i književnih djela. Ministrica Dilbe-
                                                                        rović govorila je za Stav, među ostalim,
                                                                        o bosanskom jeziku, obrazovnoj politici,
                                                                        uspjesima i ulaganjima njenog ministar-
                                                                        stva, međunarodnoj saradnji, udžbenič-
                                                                        koj politici, ali i aktualnim temama poput
                                                                        javne rasprave o Nacrtu Kodeksa o pona-
                                                                        šanju i odijevanju na UNSA.
                                                                        STAV: Zadnjih mjeseci dio stručne jav-
                                                                        nosti iznio je svoje primjedbe u vezi s
                                                                        pitanjem novog pravopisa bosanskog
                                                                        jezika. Jedno od njih jeste nepostojanje
                                                                        neke vrste vijeća za standardizaciju bo-
                                                                        sanskog jezika koje bi onemogućilo da
                                                                        se unutar jezičkog sistema pravi nered.
                                                                        Smatrate li da je pitanje izrade pravopi-
                                                                        sa stvar pojedinca ili sistema?
                                                                        DILBEROVIĆ: Jezička politika je živ, kon-
                                                                        tinuiran, dinamičan proces u kojem je po-
                                                                        trebno plansko ulaganje finansija, stručnog
                                                                        kadra i rada na terenu. Svaki jezik, prema
                                                                        svojoj prirodi, jeste organizam koji opstaje
                                                                        neovisno, a jezičari ga kultiviraju, njegu-
                                                                        ju, usavršavaju. Stoga, u normiranju jed-
                                                                        nog jezika nema prostora za proizvoljna,
                                                                        pojedinačna rješenja, jer to jezik pamti, a
                                                                        posljedice osjete korisnici tog jezika. Kao
                                                                        društvena kategorija, standardni jezik tre-
                                                                        bao bi biti produkt zajedničkog, timskog

                                                                       STAV 26/7/2018 23
   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28