Page 72 - STAV broj 177
P. 72

KULTURA

Mijenjanje kolektivne društvene svijesti

Šund kao

“desna
ruka”
fašizma
Za razliku od vremena kada je šund predstavljao “samo”
novonastali muzički žanr na Balkanu, prozvan kao “turbo-
-folk”, njegovi su se današnji potomci iz zabavnog medijskog
sadržaja, emisija i tabloida infiltrirali u cjelokupni kulturološki,
religijski, društveni, historijski, te čak i politički život ovdašnjih
prostora i kreirali sasvim novu društvenu svijest

 Piše: Mirza SKENDERAGIĆ                        samoodrživ i koji proizvodi šund-publiku        od stresa i svakodnevice”, dodaje za Stav
                                                koja traži šund-proizvode. On je svepri-        psihologinja i novinarka Emina Žuna.
Posljednji primjeri postojanosti                sutan i teško je reći gdje je najveći, ali je
          šunda u novom obliku na prostori-     svakako najopasniji u politici, gdje je to      “ŠARENO I BUDALI DRAGO”
          ma bivše Jugoslavije jeste talk show  spoj nacionalizma, populizma i beskrupu-
          emisija Ćirilica Milomira Marića, u   loznosti”, kaže za Stav psiholog, istraživač        Šund, nastao od riječi schund (đubre,
 kojoj je povod razgovora bila srebrenička      i komentator političke situacije u Bosni        otpad), u najširem smislu egzistira odavno
 tragedija, a sudionici osuđeni ratni zlo-      i Hercegovini Srđan Puhalo. “Živimo u           u skladu s kultnom pošalicom “šareno i
 činci Vojislav Šešelj i Vinko Pandurević,      vremenu masovne proizvodnje i, uslijed          budali drago”. Francuski psiholog i filozof
 te direktni TV prijenos trenutka dočeka        potražnje tržišta i konkurencije, proizvodi     Abraham Moles u svojoj knjizi Psihologija
 hrvatskih fudbalera u Zagrebu kad se na        se znatno više sadržaja, pa tako i šunda,       kiča – umjetnost sreće već u naslovu nudi
 sceni pojavio kontroverzni pjevač Marko        koji je više prisutan i u nekim formama         dio definicije šunda, prepoznavši ovaj
 Perković Thompson.                             u kojima ga prije nije bilo u tolikoj mjeri     društveni fenomen kao “umjetnost sreće”
                                                – književnosti, ozbiljnim novinama i po-        prisutnu u svim oblicima savremene civi-
     “Ako šund definiramo kao masovno,          zorištu. On tu postoji zato što je isplativ –   lizacije koja svakodnevni život čini prijat-
 dopadljivo, prosto i robu, onda je šund        ljudi ga žele, a žele ga jer predstavlja bijeg  nim pomoću niza rituala koji ga uljepša-
 svuda oko nas i nemoguće ga je iskori-                                                         vaju, a koji prate ideološka hegemonija,
 jeniti. Čini mi se da mi kulturu ustvari i
 ne primjećujemo od tolikog šunda, koji je

72 26/7/2018 STAV
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77