Page 75 - STAV broj 177
P. 75
Almir Bašović Kao i šund koji ima za cilj banalizaciju Faruk Lončarević
ratnih zločina, tako i postojanje u “bezo-
smeće konzumira ista takva publika, ko- pasnom” obliku posjeduje svoj smisao i ‘ja’ koje nam bez ikakvog problematizira-
lektivna (auto)destruktivnost. Tješim se ima svoju “psihološku funkciju”. nja vlastite pozicije i prečesto bez ikakve
klasicima jer tamo svijet nije isključivo selekcije pripovijeda o svojim iskustvi-
crn, tamo je spektar boja”, započinje izjavu “Šund nije od jučer i nije karakteristi- ma”, kaže Bašović.
za Stav mlada pjesnikinja iz Doboja Ene- ka samo bh. društva ili regije. Od antičkih
sa Mahmić opisujući postojanost šunda u vremena postoje ‘laki sadržaji’ kojima se Kada je riječ o bosanskohercegovač-
bh. i regionalnoj poeziji, a koji se infiltri- ljudi zabavljaju i za kojima osjećaju potre- koj kinematografija, režiser i vanredni
rao i u njene prateće aktivnosti, organiza- bu. Šund-literatura i petparački romani profesor za oblast Filmska umjetnost na
cije večeri poezije, promocije knjiga itd., postoje skoro otkad postoji i književnost. Akademiji scenskih umjetnosti u Saraje-
kao neizostavan dio društvene svijesti te Sva društva žude za šundom i danas ga vu Faruk Lončarević smatra kako postoji
nastavlja: “Šund je posvuda. Šund zbog nalazimo svugdje. A šund, kao i bilo koji “kemp, tj. osviješteni kič koji se koristi u
marketinga, šund zbog egzibicionizma, drugi sadržaj kojeg konzumiramo prven- sklopu autorskog jezika i čiji se primjeri
šund zbog bijede i siromaštva, šund zato stveno da bismo se zabavili i odmorili, traži mogu vidjeti u praktično svakom bh. fil-
što se ne zna za bolje, šund zato što neko novu dozu, novi šund i stvara se potreba za mu, posebno komedijama”, te da, “kako
ne može bolje. Voditeljica dijaloške emi- njegovom daljom konzumacijom. Sam po vrijeme odmiče, prosijavaju njegovi ele-
sije u otužnom kineskom sakou dva bro- sebi, šund ima psihološku funkciju koju menti, kojih je starija generacija svjesna,
ja manjem, gost u emisiji prenemaže se ispunjava, samo je problem kada postane pa ih i pretvara u kemp”.
u poluzavaljenom položaju, hiljade gle- dominantan i učini nevidljivim druge sa-
dalaca počinje da percipira te pojave kao držaje”, kaže psihologinja Emina Žuna. “Međutim, nažalost, bosanskoherce-
nešto sasvim normalno. Šund nije nova govačka kinematografija je sve manje i
pojava u bosanskohercegovačkom druš- Sličnog je mišljenja i dramski pisac manje dio kolektivne društvene svijesti.
tvu, oduvijek je postojao, samo što ranije i teatrolog prof. dr. Almir Bašović, koji Kada bi bila, Bosanci bi se morali susre-
nije bio vidljiv, a sad jeste. Zašto?! Zbog za Stav otkriva kako bi “rado zamijenio sti s vrlo neprijatnim istinama koje bi
nepotizma i interesnih klanova. Otjeraš predstave s umjetničkim pretenzijama na mogle i dovesti do katarze. Ali to se neće
intelektualce iz javnog prostora, a posta- repertoarima bh. pozorišta za nekoliko i, barem uz starija djela, ne može desiti.
viš nedorasle kreature.” dobrih vodvilja koji bi publiku dovodili Pojeli su nas novi mediji puni neukusa,
u pozorište”. cijeli kanali posvećeni reality show emisi-
jama i cijeli novi svijet alternativnih isti-
KAKO OSVIJESTITI ŠUND na. Nadam se da će tek sada izaći filmovi
koji će na pravi način tretirati ove i druge
“Hermann Broch je, čini mi se, go- pojave u našem društvu koje je, htjeli mi
vorio kako se kič od umjetnosti razlikuje to priznati ili ne, doživjelo duboku devo-
po tome što ne nudi ni minimum objek- luciju. I kao što svaka generacija zaslužu-
tivne spoznaje. U pozorištu je to možda je svoju stvarnost, pravu i virtualnu, tako
još i naglašenije jer radnja kao objektivni zaslužuje i umjetnost koja će ih susresti s
plan mora dovesti do nekakvog konsenzu- tom stvarnošću”, uvjeren je Lončarević.
sa o prirodi događaja kojima se predsta-
va bavi. Ne gledam s prezirom na forme “Imitiranje lijepog treba zamijeniti
građanskog teatra, kao što je vodvilj, ali pravom ljepotom. Ne samo u umjetnosti
i on ima svoje zakonitosti i treba ga zna- i kulturi nego i u drugim oblicima istin-
ti postaviti na scenu. Ne treba zaboravi- skih vrijednosti koji se nikako ne mora-
ti da je Quentin Tarantino svoj najbolji ju očitovati u novcu i predmetima”, tvrdi
film Pulp Fiction snimio poigravajući se Mišić, dok Puhalo dodaje kako suočavanje
s američkim šundom. Ko zna, možda se sa šundom treba biti ispunjeno “obrazo-
i kod nas neko odluči publiku zabaviti vanjem, sarkazmom i sistematskom po-
poigravajući se s glavnim tendencijama drškom istinskoj kulturi, nasuprot vlasti
u našoj književnosti, među koje sasvim koja”, smatra on, “afirmira šund”. n
sigurno spada isuviše ozbiljno shvaćeno
Tompson
STAV 26/7/2018 75
