Page 17 - STAV broj 435
P. 17

viteštva. Stigao iz Garašaninove risarije ve-  srpskim mlekom i srpskom krvlju, i odne-  neke indoktrinirane imaginacije. Ako išta
              likosrpstva, terorist žrtvu kamom oslobađa   govala ih je u srpskoj kolevci, a zadahnula   drugo, morao bi shvatiti: ko je neprijatelj
              bogoljublja, čovjekoljublja, rodoljublja. Da-  ih je srpskim duhom i srpskom mišlju.“  susjedove slobode, ne može biti prijatelj
              kako, žrtvu valja obezvrijediti na četnički na-  Mitomanska mašta bjelodano svjedoči   svoje. Prošlo je vrijeme bespogovorne po-
              čin: sjeckanjem. Gdje to mi živimo? Prema   da su Srbi svijet zadužili time što su prvi   tčinjenosti. Svirepost i nečovječnost mora-
              uputama narodnog znanstva, obred počinje   otkrili plug, čekić, ralo, srp, motiku, kosu.   ju biti kažnjeni.
              mrvljenjem žrtve sve dotle da se nema što   U svojim očima Srbin je historijska ličnost   Ovdje bujaju gorski tokovi jednog veli-
              zakopati. Doista, vraća se mitsko pradoba.   višeg reda. Ideologija velikosrpstva stvara   kog besmisla. Nameće nam se osjećaj kriv-
              Čerečenje se događa sad i ovdje a ne u ne-  začarane krugove nezaboravne slave. Mašta   nje za nešto što nismo učinili. Epski narod
              koj uljepšanoj bajkovitoj zemlji. Obred je   je u vojničkom maršu. To djecu uče: prako-  pogrešno vođen od pojedinih slučajnika, eto,
              to zamjenjivanja cjeline dijelom. Ide se u   lijevka Srba je bila Indija. Jedan dio posve-  zločinom troši užgane strasti. Zatočenici smo
              usitnjavanje sve dok ne dođe do duše. Tako   ćenog naroda vladao je i Mezopotamijom.   samovolje i neobuzdane divljine strasti onih
              je, sve treba zatrijeti. Ritualna struktura   Srbi su naselili i Italiju. Dakako, i Španjol-  što se kadikad pozivaju na velika kulturna i
              kanibalističke ideologije govori da se mora   sku. Hadrijan, Trajan, svi rimski carevi bili   civilizacijska dostignuća. Kako se sačuvati
              ubiti crkva i džamija. I svetinje zatrijeti, pa   su srpskog porijekla. Pod vodstvom svog   gomile što, anonimna i neprebrojiva, ave-
              naseliti svoj živalj. Da čovjek još uvijek živi   velikog vožda Totila hrabri Srbi srušili su i   tinjski i sotonski traži smrt?
              na rubu sebe najbolje dokazuju atavističke   Zapadno Rimsko Carstvo. Državnim uda-  U knjizi Srbija i Albanci Dušan Popo-
              sklonosti naslađivanja. Kad ubiju branioca   rom protiv kneza Zdeslava, velikog Srbina,   vić kaže i ovo:
              ognjišta, oslobađaju ga sveukupne duhov-  knez Branimir okrenuo je zemlju Rimu, te   „Nije se mnogo čuditi grubim instinkti-
              nosti. Grobove preorati da se ne zna kome   su se tako Hrvati odrekli srpskog imena i   ma naše seljačke mase za čije se školovanje i
              je naselje pripadalo. Doprinos saznanju da   stare vjere. Prema tome, dok se na srpskoj   civilizovanje ova država nikad nije brinula;
              su granice saznanja neodredive. Doista, zna-  zemlji nije pojavilo rimokatoličanstvo, Hr-  ne treba se zgranjavati ni nad uskim i bed-
              nost je nemoćna shvatiti tajnu bića.  vati su bili Srbi. A šta je tek s Bošnjacima?   nim političkim i duhovnim horizontom na-
                 Naše vrijeme mjeri se brojem ubijenih,   Njihovo historijsko prekrojavanje vrši se   ših vojnih komandanata koji su vaspitani da
              izbodenih, zaklanih, pougljenih, nestalih,   „nožem, žicom i Srebrenicom“. Ko ne vje-  hladnokrvno, zlikovačko ubijanje desetina
              pregaženih. Krovove nam ruše granate   ruje, steći će ga teška kletva. Srbi svi i svu-  i stotina Arbanasa, njihovih žena i njihove
              „bratstva i jedinstva“. U našoj domaji mir   da, to je jedan jako izabran narod. I mudri   dece smatraju kao neki heroizam...“
              je zabranjen. Ubojice masakriraju svaku   i hrabri preko svake mjere, a drugi su, eto,   A u časopisu Filozofskog društva Teorija
              istinu o osnovnom pravu čovjeka na život i   genocidni.               broj 3-4/87. Vladeta Jerotić piše:
              radost. Četnik je opsjednut lubanjama, cje-  Kosovski boj ugaoni je kamen srpskog   „Kada se pojedincu ili narodu dešavaju
              vanicama, trulim ili nagorjelim ljudskim   hrama. „Državna veličina izgubljena na Ko-  zle stvari, onda je svakom ko hoće da mirno
              mesom, pobjedama, grobovima, slavom.   sovu mora biti vraćena“, a time i sv. Sava i   razmišlja o događajima na pameti pitanje:
              Da, odgajali su ga kao biće poslanja. Rad je   njegova slava, i slava Dušana Silnog, i svi   koliko smo sami krivi, šta smo sami dopri-
              poniženje za izabrane. U svijesti i u običaju   Nemanjići. Srbi su spasili kulturu i civili-  neli da nas mrze, gde smo i kada pogrešili?“
              mu je pretjerivanje. Godi mu uljepšana sli-  zaciju Europe, pravi antemurale christianita-  Na pitanje što treba očekivati u vezi sa sazri-
              ka o „slavnim“ precima. Učili ga tako, nije   tis. Okolni narodi za svoj opstanak moraju   jevanjem srpskog naroda, Jerotić odgovara:
              izmislio: „Srbi su u Makedoniji živjeli pri-  zahvaliti Srbima. Neprijeporno je: srpska   „Njegovu adolescentnu žustrost i emotivnu
              je Krista! Sv. Irenej je bio Srbin. Car Kon-  moda određivala je ukus Europe prije Pariza.  nezrelost u reagovanju, nerazvijen smisao za
              stantin je bio Nišlija. Nema dvojbe: Srbi su   Ne treba kriti. Slavenofilska svijest   zajednicu, a opasno negovanje individual-
              i sv. Stratonik, a i Dimitrije. O braći Ćirilu   protkana je borbom protiv europske civi-  no-anarhičnih elemenata u sebi, pohlepnost
              i Metodu u „Srbobranu“ se može pročitati   lizacije koja hoće najrealniji prosperitetan   prema vlasti, potkupljivost i sklonost izdaji,
              i ovo: „Majka Srpkinja ih je zapojila čistim   život, a ne mitske slike i znakove, simbole   precenjivanje svojih bioloških i intelektu-
                                                                                    alnih snaga što direktno vodi ne samo rasi-
                O AUTORU                                                            panju ovih snaga, već i težnji ka samouni-
                                                                                    štenju uz gotovo potpunu otsutnost svesti
                Književnik Nusret Idrizović (Bijelo Polje, 1930. – Zagreb, 2007) bio je poznat kao pi-  u ovoj pogubnoj težnji“.
                sac povijesne sudbe Bosne od srednjovjekovlja do danas. Najbolju je recepciju doživio   Dok su čerečili Sarajevo i Dubrovnik,
                u Hrvatskoj, gdje je primio dvije ugledne nagrade (knjiga „Kolo bosanske škole smrti“   barbari su netremice ubijali viševjekovne
                dobila je nagradu Željezare „Sisak“ kao najbolja knjiga eseja objavljena u bivšoj Jugo-  gradske kulture. Time oni ne samo da su
                slaviji godine 1984, a knjiga „Kolo tajnih znakova“ nagrađena je najvišom hrvatskom   skrnavili našu romaniku, gotiku, barok...,
                nagradom „Vladimir Nazor“). No, taj proces prepoznavanja još nije završen jer riječ je o   već su jasno i glasno bestijalno razarali Eu-
                pjesniku, romansijeru, esejisti, radijskom piscu i dramaturgu. Njegova trilogija, koja uz   ropu. Iskustvo i znanje o drugima mora nas
                rečene knjige ubraja i naslov „Kolo svetog broja“, po svojoj stilskoj i sadržajnoj osebuj-  vraćati nama samima.
                nosti i danas zadržava kultni status. Spomenimo još njegove knjige pjesama „Tišine se   Tenk se skriva u univerzumu zločestoće.
                ne mogu odreći“, „Zvona i usne“; monografi ju „Kozara“; knjigu pripovjedaka „Borkina   Pokaže se kad narastu strasti da bi postao rana
                ljubav“ te romane „Ne zaboravi sviralu baćo“, „Smrt nije kraj“, „Mrav i aždaha“, „I noć…   što nikad ne zaraste. Tenk ne umije posadi-
                i dan“; „Divin“, „Ikona bez boga“ i „Vučje grlo“. Autor je mnogih radiodrama i radioko-  ti drvo, ali ga umije iščupati i osakatiti mu
                medija, između kojih izdvajamo: „Bezazlene vukove“, „Obračun“, „Koga voli Ladislava“,   hlad. General Uzelac svojim potčinjenima
                „Pismo idolu“, „Nasilje hipotalamusa“, „Apage, satanas“. Uz to, Idrizović je dramatizirao   je uporno ponavljao: „Jedan tenk je važniji
                više od stotinu romana domaćih i stranih autora za zagrebačku radijsku emisiju „Radio   od hiljade crkava i džamija.“
                roman“. Napisao je nekoliko scenarija i sinopsisa za dokumentarne i igrane fi lmove,   Ima li se tu što reći?
                a prevođen je na više jezika. „Stav“ iz autorove bogate književne ostavštine objavljuje   Umni ljudi kažu da nije ljudski bilo kome
                manje poznate eseje i putopise. Žanrovi su to u kojima je Idrizović briljantno funkcioni-  željeti smrt, bolje je sebi poželjeti dug život,
                rao te je doista velika šteta da iza sebe nije ostavio obimniju građu.  a Gandhi: „Tamo gdje se mora birati između
                                                                                    kukavičluka i nasilja, ja sam za nasilje.“  n


                                                                                                                  17
                                                                                                         STAV 7/7/2023 17
                                                                                                               2
                                                                                                              /
                                                                                                                0
                                                                                                                 3
                                                                                                                2
                                                                                                              7
                                                                                                           V
                                                                                                          TA
                                                                                                         S
                                                                                                             /
                                                                                                             7
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22