Page 86 - STAV broj 322-323
P. 86

DRUŠTVO



         brachypus, balkanicum, cf. matritense, sansaniense, lemuroides, latidens,   U zakonu, kako kaže, nema nagrade za
         simorrensis, vindebonense, giraffokeryx, paleomerycidae, clavatus... Inače,   pronalazače, a nema ni kazne za ilegalna
         na području Gračanice nađeno je dvadesetak vrsta životinja iz raz-
         doblja srednjeg miocena. Praslon, čiji su fosili sada u Hrvatskoj, iz   iskopavanja. Nalazi se najčešće prodaju u
         roda Gomphotherium, pretpostavlja se, izumro je zbog dramatičnih   inostranstvu, gdje se postižu mnogo bolje
         klimatskih promjena i jakih tektonskih pomicanja i poremećaja,
         zbog kojih su se izdigli masivi kao što su Alpe, Dinaridi i Karpati.   cijene nego kod nas. Zakon prepoznaje kao
         U naučnim krugovima pretpostavlja se da je praslon živio oko Pa-  arheološki nalaz ono što je već otkriveno
         nonskog mora, koje je prekrivalo cijeli današnji Balkanski poluo-  i naučno opisano i upisano u arheološki
         tok i koje se postepeno isušivalo te gubilo salinitet te se na kraju
         pretvorilo u veliko jezero. Uz obale jezera živjeli su tada srodnici   leksikon. Ali, kako novi nalazi nisu naučno
         praslonova dinoteriji hraneći se lišćem sa stabala.   opisani niti upisani u leksikon, oni ne postoje
            Fosili nosoroga, praslona, žirafe, stari od deset do petnaest mi-
         liona godina, s ovog područja godinama se izlažu na Sajmu mine-  kao arheološki artefakti i kao takvi mogu se
         rala, kristala, fosila, poludragog i dragog kamenja u Kreševu. Izla-  iznijeti iz Bosne i Hercegovine.
         gači su privatni sakupljači i kolekcionari.
                                                              kao danas, niti je bilo toliko opreme kao danas koja olakšava pro-
         NAGRADA I KAZNA                                      nalazak vrijednih arheoloških eksponata.
            Profesor na Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sa-  “Zakon, istina, nalaže da se moraju prijaviti pronalasci, ali ko
         rajevu prof. dr. Adnan Kaljanac naglašava da nama treba kvalite-  će natjerati ljude da prijavljuju. Ima tu i neka vrsta straha koju su
         tan zakonski okvir kako bismo riješili problem krijumčarenja i ile-  naši ljudi zadržali još od perioda bivše Jugoslavije, boje se da će,
         galnog sakupljanja i prodaje vrijednih arheoloških nalaza. Ovako   ako prijave pronalazak, neko doći i oduzeti im zemlju, zaustavi-
         samo možemo reći: “Što je spašeno – spašeno je, što je izgubljeno   ti radove... Bio je slučaj kod Bihaća, gdje su mještani nekog sela
         – izgubljeno je.”                                    pronašli određene arheološke artefakte i sve ih odlagali u avliju
            Prema njegovim riječima, sada se kod nas primjenjuje zakon iz   komšije koji živi u inostranstvu. Ali, eto, barem ih nisu bacili u
         1985. godine, na osnovu kojeg se mora prijaviti arheološki prona-  rijeku”, priča nam Kaljanac.
         lazak, međutim, u to vrijeme nisu bili dostupni detektori metala   U zakonu, kako kaže, nema nagrade za pronalazače, a nema ni
                                                              kazne za ilegalna iskopavanja. Nalazi se najčešće prodaju u ino-
                                                              stranstvu, gdje se postižu mnogo bolje cijene nego kod nas. Zakon
                                                              prepoznaje kao arheološki nalaz ono što je već otkriveno i naučno
                                                              opisano i upisano u arheološki leksikon. Takve stvari ne mogu se
                                                              iznijeti iz Bosne i Hercegovine, ima jasna procedura kako se takvi
                                                              artefakti mogu iznijeti vani zbog izlaganja u muzejima, na izlož-
                                                              bama. Ali, kako novi nalazi nisu naučno opisani niti upisani u lek-
                                                              sikon, oni ne postoje kao arheološki artefakti i kao takvi mogu se
                                                              iznijeti iz Bosne i Hercegovine.
                                                                 “Mogli bi nas još ovi ilegalci tužiti što im nismo dobro označili
                                                              arheološke lokalitete”, kaže ironično Kaljanac.
                                                                 Prema njegovim riječima, ljudi za određene nalaze traže od 50
                                        Bajram                do 100 maraka, ako je nešto baš važno, cijena može biti i do 1.000
                                                              maraka. Na web-stranici za internet-prodaju arheoloških nalaza Pri-
                                        šerif                 rodniny.cz zubi nosoroga Plesiaceratherium balkanicum iskopani u
                                                              Gračanici prodaju se za 55,26 eura. Istovremeno, u Njemačkoj, gdje
                                        mubarek               iskopavanje nije ilegalno, svako se može amaterski baviti arheolo-
                                                              gijom, njemački muzeji i naučne institucije otkupljuju sve nala-
                                        olsun                 ze. Nagrade za izuzetno vrijedne pronalaske su i do 200.000 eura.
                                                                 Što se tiče povrata, odnosno restitucije arheoloških nalaza,
                                                              muzeji u Engleskoj i drugi veliki muzeji u Evropi to ne podržavaju
                                                              jer bi ostali bez velikog broja vrijednih predmeta. Primjera radi, u
                                                              Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine nalazi se replika glasi-
                                                              načkih kolica, a original je u muzeju u Beču. Slično je i s original-
                                                              nom Poveljom Kulina bana, koja se nalazi u Moskvi. Oni naravno
                                                              ne žele vratiti naše predmete.
                                                                 No, kada je riječ o predmetima koji su nelegalno otišli preko
                                                              granice, oni se tretiraju kao ukradeni predmeti i mogu biti vraćeni.
                                                              Takvih slučajeva bilo je i ranije, ali sve zavisi od naših institucija.
                                                                 Osim ilegalnih arheoloških iskopavanja, problem su i dolasci
        Našim radnicima, poslovnim partnerima, široj društvenoj   stranih arheologa koji ovdje istražuju i odnose arheološke nalaze, a
        zajednici i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti  upućujemo   da naše naučne institucije nisu uopće obaviještene niti u to uključe-
        najiskrenije čestitke povodom nastupajućeg Ramazanskog   ne. Nedavno su njemački arheolozi istraživali u Okolišću kod Viso-
        bajrama uz nadu da će bajramske praznike provesti okruženi   kog, a kod nas se za to saznalo tek kada su objavili naučni članak.
        porodicom, prijateljima i dragim ljudima, a da će radost koju   Naše veliko kulturno, povijesno i naučno bogatstvo prepoznali
        donosi Bajram ozariti srca i ispuniti duše najljepšim osjećanjima.
                                                              su muzeji širom Evrope i jedva čekaju da se pojavi nešto na tržištu da
                              Generalni direktor Jasmin Devedžić  otkupe, bez obzira na to što je prokrijumčareno. Za siću. Samo mi ne
                                                              razumijemo, ne prepoznajemo i ne cijenimo svoje bogatstvo.   n



         86  7/5/2021 STAV
   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91