Page 88 - STAV broj 322-323

KULTURA

10 godina od smrti velikog umjetnika (1922–2011)

FADIL HADŽIĆ – “DOŠLJAK”

KOJI JE STVARAO I

ZAUVIJEK ZADUŽIO

HRVATSKU KULTURU

Mnogi su se, kada je njegov posljednji roman Bilmez izašao,
zapitali koliko je to dokumentaran roman, a koliko fikcija, jer autor
je uočljivo aluzivan kad govori o današnjici. Hadžić je na promociji
pojasnio da je riječ bilmez turcizam koji označava blentavu,

Priredio: Filip Mursel BEGOVIĆ prostodušnu osobu. Zato su za glavnog junaka, koji je zapravo
antijunak, vezane peripetije i zamke koje Zagreb kao veliki grad

pruža. „Sve to gledam s ironične strane da ne bude pretužno. Ovo
je roman o došljacima i pola Zagreba su došljaci, poput mene.
Svatko od njih ima svoj roman, svoju priču“, objasnio je Hadžić.

adil Hadžić (rođen u Bileći 1922.
godine) bio je najizvođeniji ko-
mediograf u Hrvatskoj, svestrani
Fkulturni djelatnik, filmski režiser
i scenarist, romanopisac, novinar i slikar,
a na bolji svijet preselio je prije 10 godi-
na, u 89. godini u Zagrebu. Hadžić je u
poslijeratnom kulturnom životu Hrvat-
ske bio pokretač bitnih kulturnih zami-
sli. Osnovao je izrazito kritičko-satirič-
ki list Kerempuh, u pedesetim godinama
osmislio je samosvojni politički tjednik
Vjesnik u srijedu, uređivao je izvrsnu kul-
turnu rubriku Vjesnika, pokrenuo je i dvo-
je najdugovječnijih zagrebačkih novina
za kulturu u vremenu komunizma: naj-
prije Telegram 1960, a zatim 1973. i Oko.
Bio je jedan od tvoraca prvog hrvatskog
crtanog filma Veliki miting, između osta-
log i višegodišnji intendant Hrvatskoga
narodnog kazališta u Zagrebu, a snimio
je desetak dugometražnih filmova. Jedan
je od osnivača filmskog festivala u Puli.
Također, među prvim je utemeljiteljima i
članovima redakcije bošnjačkog časopisa
za kulturu i društvena pitanja Behar, koji
je devedesetih u zagrebačkom “Preporo-
du” pokrenuo Ibrahim Kajan.
Kao polivalentni intelektualac, ostva-
rio je zamjetni i raznoliki umjetnički opus.

88 7/5/2021 STAV